Na tribini održanoj u Velikoj sali Univerziteta u Beču pod nazivom „Bosna i Hercegovina 2026 – 2030: Izazovi i perspektive“, predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se prisutnima, ističući ključnu ulogu bosanskohercegovačkog iseljeništva u razvoju i jačanju države.
„Iseljeništvo čini 40 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, ali je to vitalniji, mlađi, aktivniji i u mnogim aspektima snažniji dio nacije. To je mladi džin koji još uvijek nije svjestan svoje snage“, kazao je Izetbegović, naglašavajući da dijaspora može dati krucijalno važan doprinos rješavanju problema sa kojima se BiH suočava.
U svom obraćanju, Izetbegović se osvrnuo na historijske procese i izazove kroz koje je Bosna i Hercegovina prolazila. „Bošnjaci su kohezioni narod u Bosni i Hercegovini, cement Bosne i Hercegovine. Oni nemaju alternativu. Zato su izloženi udarima, otvorenim i podmuklim. Nisu nam dali da nosimo naše ime, naziv jezika, udarali su na našu vjeru, našu imovinu, živote i kulturnu baštinu. Protiv njih se vodi specijalni rat koji ih zbunjuje, svađa. U Americi imaju dvije stranke, u Evropi po nekoliko. Mi smo proizveli 200 stranaka. I u tome su nam ‘pomagali’. Ta politička rivalstva prerastaju u mržnje. Onda smo imali napade na historijske ličnosti. Nema nijednog političkog, vjerskog i vojnog lidera koji nije izložen napadima“, upozorio je Izetbegović, dodajući da se novi udar na Bošnjake vodi na talasu islamofobije.
„Stalno će biti narativ kako muslimani ugrožavaju hrišćane u BiH, da se Sarajevo islamizira. Tako da se stalno mi osjećamo krivi i nešto se izvinjavamo. SDA će uputiti u proceduru Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti. Sada kada pokušamo popraviti loš položaj Bošnjaka u institucijama, pogotovo u entitetu RS ili u Stocu, oni će reći da pokušavamo da dominiramo“, poručio je predsjednik SDA.
Govoreći o postratnom periodu i reformama koje su doprinijele jačanju države, Izetbegović je podsjetio i na pad Aprilskog paketa i reforme policije, ističući posljedice nedostatka snažne i jedinstvene političke strategije: „To je bila loša procjena bošnjačkih političara, a to je otvorilo prostor za ofanzivu Milorada Dodika. Prvo je koristio jake riječi, a zatim i postupke. Da bi to na kraju dobilo jasnu secesionističju fizionomiju. Donijeli su zakone koji jasno udaraju na teritorijalni integritet i suverenitet. A onda su se konačno pokrenuli OHR i međunarodna zajednica jer je došlo do grla“.
Izetbegović je komentarisao i pregovore u Dejtonu te napade na delegaciju BiH: „Volio bih te ljude vratiti u 1995, u one rovove u BiH, da njima kaže NATO da će ih bombardovati ako nastave. Mi moramo dobro preračunati brojke. Nekako smo se odbranili od Miloševićeve vojske, kojoj se pridružila Hrvatska vojska i Abdićeva vojska. Imali smo 500 mrtvih i ranjenika mjesečno te 1995. godine. I na to nam zaprijete da će nam, pored embarga, zabraniti uvoz bilo čega. Bolje je dvadeset, trideset godina se natezati nego 20 dana ratovati. Gdje smo danas? Je li čaša poluprazna ili polupuna? Mislim da je ovo drugo! Ta čaša se puni, polako, ali se puni. Država je odbranjena, zatim unapređivana“.
Predsjednik SDA je naglasio i ekonomski napredak BiH: „Što se tiče ekonomije, BiH takva kakva jeste je u međuvremenu sustigla i prestigla istočne komšije. BiH nije na nivou Hrvatske i Slovenije, ali jeste na nivou i ispred Srbije, Crne Gore, Makedonije i tako dalje. Ono što je zanimljivo, najuspješniji dijelovi BiH su oni koji su najviše razoreni, tamo gdje je bila Armija RBiH. Tu se danas napravi 80 posto BDP-a i naplati preko 70 posto poreza“.
Osim toga, Izetbegović je istakao značaj jedinstva unutar probosanskog bloka i uloge dijaspore: „Dva puta sam im nudio ruku, da pravimo snažan probosanski blok. Pokušali smo zajedno 2022. zbog stanja u entitetu RS, obilazili smo teren, napominjali da nije bitno za koga će glasati, ali da je bitno izaći i iskoristiti svoje pravo glasa. Ali i tu su sebičnosti prevagnule. Ali ne treba odustati. Treba raditi i dalje na slozi“.
O dijaspori je rekao: „Bosanskohercegovačko iseljeništvo je snaga koje se tek podiže. Hvala vam na naporu koji ulažete u to. U vama je spas i napredak Bosne i Hercegovine. U inostranstvu živi preko dva miliona građana Bosne i Hercegovine. Oko 95 posto ih živi u Evropi i SAD-u. Obrazovani su, veoma su snalažljivi, napreduju u biznisu, politici, nauci, brinu se o svojim porodicama u Bosni i Hercegovini. Novčane doznake iz inostranstva će dostići šest milijardi KM, deset posto BDP-a u BiH. Sve više ulažu u biznise, sve su organizovaniji. Glasaju na izborima, ali nedovoljno. Procedure registracije i glasanja su namjerno zakomplikovane“.
Izetbegović je naglasio važnost mobilizacije dijaspore u političkom životu: „Potrebni su glasovi za probosanske stranke na izborima, prije svega u entitetu RS. Stotinu hiljada glasova na Općim izborima 2026. nije nedostižan cilj, a promijenio bi odnose u entitetu RS i cijeloj Bosni i Hercegovini. Malo je toga što se u jednom danu može promijeniti. Ovo se da promijeniti. Izađe sto hiljada ljudi i promijeni odnose u BiH. Mladi fudbaler Bajraktarević je rođen u SAD-u, slabo govori bosanski, ali dobro daje golove. I vi možete davati golove za svoju zemlju. Oni sa velike distance su i najljepši“.
Tribina u Beču je održana u organizaciji Asocijacije Bosna, a predstavljena je i inicijativa „Moj glas za Bosnu“, koja ima za cilj afirmaciju registracije i učešća bh. dijaspore u izbornom procesu.
