U Gradskoj vijećnici Sarajeva danas su otvorene izložba “Majke/Mothers” i umjetnička instalacija “Mahrame sjećanja” – snažne vizualne poruke koje prate obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
U organizaciji Grada Sarajeva, Centra za postkonfliktna istraživanja i Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, postavke ne nude samo umjetnički prikaz prošlosti, već predstavljaju duboko ukorijenjeni oblik kolektivnog sjećanja, otpora i borbe za istinu.
Portreti majki kao ogledalo nacije
Autorica izložbe “Majke”, Nour Hassan, umjetnica s Novog Zelanda porijeklom iz Egipta, kroz 25 portreta članica Pokreta majki Srebrenice i Žepe oživljava lične priče žena koje su u julu 1995. godine izgubile sinove, muževe, braću. Svaki portret, rađen na osnovu stvarnih fotografija, nosi tišinu neizgovorenog, ali i snagu žena koje su preživjele najgore – i koje već tri decenije ne odustaju.
“Najmanje što portret treba da prenese je emocija, a ne samo fizička sličnost. Želim da njihova priča progovori kroz slike”, kazala je Hassan, izražavajući nadu da će njeni radovi doprinijeti kolektivnom pamćenju i otvoriti prostor za dijalog o onome o čemu se često šuti ili govori s distancom.
Mahrame sjećanja – tihi jezik majki
Instalacija “Mahrame sjećanja” predstavlja simboličku i emotivnu nadogradnju izložbe. Bijele marame, šalovi i tkanine koje svakodnevno nose žene iz BiH i svijeta, pretvoreni su u instalaciju koja svjedoči o tišini, ali i dostojanstvu ženskog sjećanja. Ove marame postale su svojevrstan ritualni znak prisutnosti – svjedoci svih 11. jula koji su prošli i onih koji tek dolaze.
One ne pričaju samo o ženama Srebrenice, već govore i o transgeneracijskom pamćenju i ulozi žena u suočavanju s ratnom traumom i poslijeratnim poricanjem.
Srebrenica – između pamćenja i odgovornosti
U okviru programa, sutra će se u Vijećnici održati i međunarodna konferencija pod nazivom “Srebrenica 1995–2025: Suočavanje s prošlošću”. Fokus konferencije bit će na važnosti pravde, gonjenju počinilaca i negatora genocida, ulozi civilnog društva, obrazovanja i religije u procesu izgradnje mira, ali i odgovornosti mladih generacija u prenošenju istine.
Učesnici će imati priliku učestvovati i u direktnom uključenju s komemoracije u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, simbolično povezujući lokalnu tihu bol s globalnom savješću.
Umjetnost kao prostor istine
Izložba “Majke” i instalacija “Mahrame sjećanja” nisu samo komemorativni gestovi – one su snažna politička i kulturna izjava. U društvu koje se i dalje suočava s opasnostima historijskog revizionizma, umjetnost preuzima ulogu svjedoka.
U Gradskoj vijećnici, mjestu gdje je Bosna i Hercegovina 1914. ušla u svjetsku historiju, sada stoje lica žena čija je tišina glasnija od svake politike. One podsjećaju da sjećanje nije teret prošlosti, već temelj budućnosti.
