Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) jučer je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu". Događaj je okupio brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a u fokusu su bili izazovi s kojima se susreće bošnjački narod u zemljama regiona, uz oštre kritike na račun aktuelnog odnosa zvaničnog Sarajeva prema njima.
Direktor Geopola Admir Lisica u uvodnom izlaganju je podsjetio da Bosna i Hercegovina, kako za vrijeme Berlinskog kongresa, tako i danas, nikada nije bila izostavljena iz globalnih političkih previranja.
"Znamo da je i Prvi svjetski rat počeo unutar Bosne i Hercegovine. Pad Željezne zavjese nije mimoišao Zapadni Balkan. Imali smo agresiju na BiH, ratove u bivšoj Jugoslaviji, a i aktuelna situacija nam nameće da moramo jačati vlastite resurse, kako kao Bošnjaci u BiH, tako i Bošnjaci izvan regiona", izjavio je Lisica.
Srbija i Sandžak: Bez opstanka Bosne nema ni Sandžaka
Zastupnik u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj upozorio je na nekoliko praktičnih problema s kojima se susreću Bošnjaci u toj državi, posebno ističući odgovornost političara iz Sarajeva za izgovorenu riječ.
"Nekad vi iz Sarajeva morate uzeti u obzir koju težinu ima vaša riječ. Nemojte dozvoliti da vaše izjave ostave posljedice po Bošnjake koji žive pod velikosrpskom vladom. Neće oni ostaviti Bosnu na miru ako neko zaboravi Sandžak i ne priča o njemu. Mi znamo, bez opstanka Bosne nema ni Sandžaka", poručio je Škrijelj.
Podsjetio je na teška stradanja Bošnjaka u Srbiji tokom agresije na BiH, naglasivši da je preko 17.500 ljudi bilo privođeno, vođena su dva montirana politička procesa, a preko 70.000 ljudi je protjerano. Dodao je da bez suočavanja Srbije s tim činjenicama nema ni napretka, te da Bošnjaci ne traže ništa više od onoga što već nije uređeno Ustavom Srbije.
Škrijelj je izrazio nezadovoljstvo trenutnim odnosom Sarajeva prema Sandžaku, naglasivši da to ne smije biti pitanje volje pojedinca, već sistemski izgrađen odnos.
"Nije mi poznato da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović bio u Sandžaku, niti da ima inicijative prema Beogradu. Ako takav sistem mogu imati Srbija i Hrvatska, zašto to ne može i Bosna i Hercegovina?", upitao je Škrijelj.
Crna Gora: Srbi, Albanci i Hrvati imaju zaleđinu, Bošnjaci prepušteni sebi
Konferenciji su prisustvovali i predstavnici Bošnjaka iz Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković, koji se osvrnuo na evropski put država regiona, te zastupnica Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je istakla da Bošnjaci u Crnoj Gori s matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou, za razliku od drugih naroda koji sa svojim maticama komuniciraju svakodnevno.
"Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju 24-satnu komunikaciju. Bošnjaci u Crnoj Gori su prepušteni sami sebi", kazala je.
Ipak, naglasila je da je položaj Bošnjaka danas znatno bolji u odnosu na period od prije 30 godina. Bošnjačka stranka danas drži poziciju Ministarstva vanjskih poslova, a očekuju da Crna Gora za godinu dana postane članica EU.
Prisjetila se i pogubnih posljedica agresije na BiH u pograničnim dijelovima: "U Bukovici je ostalo svega 16 domaćinstava, dok ih je 1991. godine bilo 5.000. Na prošlom popisu bilo je 3,5 posto muslimana u tom dijelu, što smatramo velikim uspjehom s obzirom na to da ih je ranije bilo 1,5 posto."
Kritikovala je politički pristup Denisa Bećirovića, podsjetivši da je 2023. godine dao podršku Mili Đukanoviću, dok su nakon promjene vlasti Bošnjacima podršku dao reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović.
Sjeverna Makedonija: Zastoj na EU putu i ulazak u "srpski svet"
Bošnjački političar iz Sjeverne Makedonije Dželal Hodžić jasno je poručio da prvi interes Bošnjaka u regiji mora biti Bosna i Hercegovina kao funkcionalna država, integrisana u EU i NATO.
U Sjevernoj Makedoniji živi oko 18.000 Bošnjaka (oko 1 posto stanovništva). Prema Hodžićevim riječima, ustavnopravni položaj je dobar, Bošnjaci su prepoznati u Ustavu, imaju redakciju na javnom servisu i nastavu na bosanskom jeziku. Međutim, izazovi su veliki.
"Izborni model ne predviđa zagarantovana mjesta za manjine. Veliki problem je iseljavanje mladih iz urbanih dijelova Skoplja i okolnih opština. Također, Makedonija je skrenula s evropskog puta, koji je nova vlast zaustavila, i na velika vrata ušla u ono što zovemo 'srpski svet'. Interes Bošnjaka je EU, ali nemamo snagu da presudno utičemo na to", pojasnio je Hodžić.
Kao treći ključni izazov naveo je nedostatak komunikacije sa Sarajevom.
"Ova politika koja danas dolazi iz BiH pokazuje nedostatak odnosa prema Bošnjacima u regionu. Kada je Šefik Džaferović bio član Predsjedništva, obilazio je sve bošnjačke stranke i razgovarao, a isto je radila i Bisera Turković. Taj odnos danas ne vidimo ni od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, ni od Denisa Bećirovića", zaključio je Hodžić.
