Izraelsko-sirijski pregovori propali u posljednjem trenutku: sporna tačka – koridor prema Sweidi
Pregovori između Izraela i Sirije, koji su mjesecima vođeni pod američkim posredovanjem u Bakuu, Parizu i Londonu, doživjeli su kolaps u posljednjem trenutku. Iako je dogovor bio gotovo spreman za objavu tokom Generalne skupštine UN-a u New Yorku, pregovori su propali zbog izraelskog zahtjeva da se otvori kopneni “humanitarni koridor” prema južnoj sirijskoj provinciji Sweida.
Sporazum na ivici potpisa
Planirani sporazum predviđao je uspostavljanje demilitarizirane zone u Sweidi, regiji u kojoj su u julu u sektaškom nasilju stradale stotine Druza. Izrael, u kojem značajan broj Druza služi u vojsci, otvoreno je tvrdio da će zaštititi ovu zajednicu, koristeći taj argument i kao opravdanje za svoje napade unutar Sirije.
Tokom ranijih razgovora u Parizu, izraelska strana već je postavila zahtjev za otvaranjem koridora, ali je Damask to kategorički odbio, naglašavajući da bi to predstavljalo direktno kršenje sirijskog suvereniteta. Uprkos odbijanju, Tel Aviv je ponovio isti zahtjev na završnici pregovora, čime je postignuti napredak urušen.
Američko posredovanje i reakcije
Američki izaslanik Tom Barak izjavio je da su dvije strane bile vrlo blizu “mirnog sporazuma” prema kojem bi Izrael obustavio napade na Siriju, dok bi Damask pristao da ne raspoređuje tešku vojnu opremu u blizini granice. No, sporazum je, barem za sada, stavljen na čekanje.
Diplomatski izvori navode da Washington pokušava “spustiti” nivo dogovora – od sveobuhvatnog sigurnosnog aranžmana prema privremenom sporazumu o smirivanju tenzija. Sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa u New Yorku je otvoreno izrazio sumnju da Izrael uopće želi iskren dogovor. – Bojimo se Izraela… brinemo se za Izrael… a ne obrnuto – izjavio je Sharaa.
Stavovi Damaska i Tel Aviva
Damask insistira na povratku Sporazumu o razdvajanju iz 1974. godine, koji je uspostavio usku demilitariziranu zonu pod nadzorom UN-a. Sharaa je sporazum nazvao “nužnošću”, ali je otvoreno priznao da postoji stalna sumnja u izraelsku spremnost da poštuje dogovorene obaveze.
Izrael, s druge strane, poručuje da neće odustati od svojih interesa, među kojima su demilitarizacija jugozapadne Sirije i zaštita Druza. U saopćenju iz Netanyahuovog ureda navedeno je da će pregovori biti nastavljeni tek kada budu osigurani svi izraelski zahtjevi.
Povijesni kontekst i nova realnost
Izrael i Sirija nalaze se u neprijateljstvu još od 1948. godine. Nakon decenija povremenih sukoba i Sporazuma o razdvajanju iz 1974, situacija se drastično promijenila nakon svrgavanja Bashara al-Assada 8. decembra. Od tada je Izrael intenzivirao vojne napade širom Sirije, uključujući i slanje trupa na jug zemlje.
Sirijski zvaničnici naglašavaju da ostaje otvoreno pitanje – ne samo hoće li do sporazuma uopće doći, već i hoće li Izrael, čak i ako pristane, poštovati dogovorene obaveze.
