Gotovo dvije trećine građana Izraela ne podržava sklapanje primirja s Iranom, dok su stavovi o daljnjem toku sukoba duboko podijeljeni, pokazuje najnovije istraživanje koje je proveo Hebrejski univerzitet u Jerusalemu.
Riječ je o prvom nacionalnom ispitivanju javnog mnijenja nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran prošle sedmice, uz posredovanje Pakistana, postigli dogovor o prekidu vatre, prenosi Reuters. Iako su tim sporazumom obustavljeni američki i izraelski zračni napadi na Iran, sukob između Izraela i Hezbollaha u Libanu, kojeg podržava Teheran, i dalje traje.
Na terenu, borbe ne jenjavaju. Izraelske snage nastavile su intenzivne zračne udare na teritoriju Libana, pri čemu je zabilježen veliki broj civilnih žrtava. S druge strane, Hezbollah je odgovorio raketiranjem sjevera Izraela, dodatno podižući tenzije u regiji. Tokom vikenda, pregovori održani u Islamabad nisu rezultirali širim dogovorom koji bi vodio ka potpunom okončanju sukoba.
Prema rezultatima ankete koju su proveli istraživači Agam Labsa, više od 61 posto ispitanika smatra da primirje ne bi trebalo obuhvatiti borbe s Hezbollahom, što je ujedno bio jedan od ključnih zahtjeva Irana u razgovorima sa SAD-om.
Na pitanje kako bi Izrael trebao postupiti prema Iranu, 39 posto anketiranih podržava nastavak napada, dok 41 posto smatra da bi trebalo poštovati primirje. Neodlučnih je bilo 19 posto.
Istraživanje je provedeno 9. i 10. aprila na uzorku od 1.312 ispitanika, uz statističku grešku od 3,2 posto.
U svjetlu neizvjesne budućnosti primirja s Iranom, izraelski politički i vojni vrh sve otvorenije govori o mogućnosti dugotrajnog i višefrontnog sukoba širom Bliskog istoka. Procjene ukazuju da prijetnje iz Irana, Libana, Gaze i drugih područja nije moguće brzo neutralizirati, što dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju.
Istovremeno, rezultati ankete imaju ozbiljne političke implikacije za premijera Benjamin Netanyahu, koji bi najkasnije do oktobra trebao izaći na izbore. Prema većini istraživanja, očekuje se pad njegove podrške, što potvrđuju i najnoviji podaci – trenutno ga podržava 34 posto građana, u odnosu na 40 posto koliko ih je bilo na početku rata.
