Izraelski uvoz sirove nafte iz Azerbejdžana, koja se transportuje preko turske luke Ceyhan, tokom 2025. godine dosegao je najviši nivo u posljednje tri godine, pokazuju podaci o kretanju tankera. Ti podaci ukazuju da Izrael uspijeva osigurati stabilne isporuke energenata i pored političkih napetosti izazvanih ratom u Gazi i negativnim stavovima pojedinih vlada.
Zvanična statistika Ankare pokazuje da je trgovinska razmjena između Turske i Izraela od juna 2024. formalno obustavljena, nakon odluke turskih vlasti da uvedu zabranu zbog sukoba u Gazi. Iako Ankara nema direktnu kontrolu nad azerbejdžanskom naftom koja se cjevovodom Baku–Tbilisi–Ceyhan doprema do Ceyhana, vlasti su krajem prošle godine navele da izvoznici moraju poštovati zabranu i da Izrael ne smije biti krajnja destinacija.
Tursko ministarstvo energetike podsjetilo je da državna kompanija BOTAS, operater naftovoda, ne učestvuje u prodaji azerbejdžanske nafte.
Analitička kuća Kpler navodi da je azerbejdžanska nafta prošle godine činila više od 46 posto ukupnog izraelskog uvoza, što je najveći udio u ovoj deceniji, dok je Rusija bila drugi najveći snabdjevač s oko 28 posto. Istovremeno, uvoz iz Nigerije je snažno porastao, dok su isporuke iz Brazila i obje Kongo države, koje su ranije zajedno imale značajan udio, u 2025. pale na nulu.
Podaci Kplera pokazuju da su isporuke iz Ceyhana prema Izraelu porasle za 31 posto na godišnjem nivou, na oko 94.000 barela dnevno, što je najviša količina još od 2022. godine.
Ovi trendovi dodatno ističu da Izrael nastavlja trgovinske odnose s kompanijama iz zemalja čije vlade javno kritikuju njegove poteze u Gazi. Tako je Južnoafrička Republika, koja je pred Međunarodnim sudom pravde podnijela tužbu protiv Izraela, u 2025. bila najveći dobavljač uglja toj zemlji.
Izraelsko ministarstvo energetike i infrastrukture saopćilo je da ne komentira porijeklo uvozne nafte, dok je vlada ranije optužila Tursku da zabranom trgovine krši međunarodne sporazume.
Prema navodima analitičara Kplera i Vortexe, dio tankera koji iz Ceyhana prevoze naftu prema Izraelu koristi se prikrivanjem stvarne destinacije – brodovi prijavljuju luke kod Egipta ili Kipra, a potom iskrcavaju teret u izraelskim lukama.
Kao primjer se navodi tanker klase Aframax koji je početkom januara u Ceyhanu natovario više od 680.000 barela azerbejdžanske nafte i potom teret iskrcao u Izraelu, dok je drugi brod krajem decembra privremeno isključio sistem za praćenje kretanja prije dolaska u luku Ashkelon.
