Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulaze u jednu od najosjetljivijih faza posljednjih godina, a neslaganja između američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua više se ne mogu posmatrati kao obične političke razmirice.
Prema navodima izraelskih medija, u vrhu izraelske vlasti raste zabrinutost da bi Washington mogao preći sa političkog pritiska na konkretne mjere koje bi ozbiljno pogodile izraelski sigurnosni sektor. Među mogućim potezima spominju se odgađanje isporuka vojne opreme, smanjenje operativne podrške pa čak i određene vrste ograničenja na transfer naoružanja.
U središtu spora nalazi se američka inicijativa za postizanje sporazuma s Iranom. Administracija u Washingtonu nastoji osigurati stabilnije sigurnosno okruženje prije finalizacije dogovora s Teheranom, zbog čega od Izraela traži smanjenje vojnih aktivnosti u regionu.
Posebno su osjetljiva pitanja izraelskog prisustva u južnom Libanu i na području sirijskog Hermona. Američka strana smatra da bi povlačenje s određenih pozicija moglo doprinijeti jačanju diplomatskog procesa, dok izraelsko rukovodstvo takve zahtjeve doživljava kao ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
Dodatnu pažnju izazvale su Trumpove izjave tokom samita G7, gdje je javno kritikovao pojedine izraelske vojne operacije u Libanu. Američki predsjednik poručio je da smatra kako pojedine akcije nisu bile neophodne te da bi Tel Aviv trebao pokazati više suzdržanosti.
Za razliku od izraelskog rukovodstva, koje iranski raketni program smatra jednom od najvećih prijetnji, Trump je poručio da je primarni problem nuklearno oružje, dok pitanje projektila ne vidi na isti način kao njegovi saveznici u Jerusalemu.
Izraelski zvaničnici, svjesni važnosti američke vojne i političke podrške, navodno pokušavaju uspostaviti direktne kontakte s Bijelom kućom kako bi ublažili rastuće tenzije. Međutim, za sada nema naznaka da je Washington spreman odustati od svojih zahtjeva.
Zbog toga se u izraelskim političkim i vojnim krugovima sve glasnije govori o mogućnosti ozbiljne krize u odnosima s najvažnijim saveznikom, što bi moglo imati posljedice daleko izvan trenutnih nesuglasica oko Irana, Libana i Sirije.
