Izrael se posljednjih mjeseci suočava s najozbiljnijim talasom međunarodnog političkog, diplomatskog i ekonomskog pritiska u svojoj modernoj historiji, dok sve veći broj država uvodi sankcije pojedinim izraelskim zvaničnicima, ograničava kontakte s naseljeničkim organizacijama i preispituje dosadašnji odnos prema politici vlade premijera Benjamin Netanyahu.
Prema analizama izraelskih medija, zemlja koja je godinama uspijevala neutralizirati ili minimizirati efekte međunarodnih kampanja bojkota sada se suočava s mnogo ozbiljnijim izazovom. Za razliku od ranijih simboličnih akcija, posljednji potezi zapadnih država pogađaju konkretne političke aktere, finansijske tokove i međunarodni ugled Izraela.
Zapadni saveznici mijenjaju pristup
Posebnu pažnju izazvale su odluke nekoliko zapadnih zemalja da uvedu restrikcije pojedinim izraelskim ministrima i istaknutim predstavnicima naseljeničkog pokreta na okupiranoj Zapadnoj obali.
Takvi potezi predstavljaju značajnu promjenu u odnosu prema izraelskoj politici, jer dolaze upravo od država koje su tradicionalno važile za bliske partnere Tel Aviva. Time se šalje poruka da nezadovoljstvo više nije ograničeno na međunarodne organizacije ili aktivističke pokrete, već postaje dio zvaničnih državnih politika.
Rat u Gazi promijenio međunarodnu percepciju
Brojni analitičari smatraju da je rat u Gazi označio prekretnicu u globalnoj percepciji Izraela. Fotografije razaranja, humanitarna kriza i kontinuirani izvještaji međunarodnih organizacija izazvali su snažne reakcije javnosti širom svijeta, što je izvršilo dodatni pritisak na vlade da zauzmu odlučniji stav.
Posljedica toga je rast političkih inicijativa koje uključuju sankcije, ograničavanje poslovne saradnje, zahtjeve za istragama i sve glasnije pozive na međunarodnu odgovornost.
Pritisak više nije samo simboličan
Dok su ranije kampanje bojkota uglavnom bile usmjerene na kulturne i akademske institucije, današnji pritisci zahvataju mnogo širi spektar oblasti. Pojedini investicioni fondovi povlače sredstva iz kompanija povezanih s naseljima na okupiranim teritorijama, dok neke države razmatraju dodatne mjere protiv pojedinaca koje smatraju odgovornim za podsticanje nasilja ili podrivanje mirovnog procesa.
Istovremeno, međunarodni pravni postupci protiv izraelskih zvaničnika dodatno komplikuju položaj države na globalnoj sceni.
Netanyahu pod sve većim pritiskom
Kritičari izraelske vlade tvrde da je politički kurs koji vodi Netanyahu doprinio produbljivanju međunarodne izolacije zemlje. Smatraju da vlast nije uspjela ublažiti rastuće nezadovoljstvo među tradicionalnim saveznicima niti zaustaviti pogoršanje međunarodnog imidža Izraela.
S druge strane, pristalice vlade tvrde da je riječ o politički motivisanim pritiscima koji zanemaruju sigurnosne izazove s kojima se Izrael suočava.
Nova faza međunarodnih odnosa
Bez obzira na različite interpretacije, jasno je da se Izrael nalazi u periodu ozbiljnih diplomatskih izazova. Ono što je do prije nekoliko godina izgledalo kao izolovani incidenti ili kampanje pojedinih aktivističkih grupa danas poprima oblik koordinisanog međunarodnog pritiska koji dolazi iz više političkih centara istovremeno.
Pitanje koje se sve češće postavlja nije da li se Izrael suočava s rastućom izolacijom, nego koliko će daleko taj proces otići i hoće li aktuelna politika uspjeti zaustaviti trend koji zabrinjava čak i dio izraelske javnosti i političkog establišmenta.
