Najava političkog vođe bosanskih Srba Milorada Dodika da će "kreirati izborni zakon" i da će manji bh. entitet "sam provoditi svoje izbore" najdirektniji je udar i na Dejtonski sporazum.
Anexom 3. ovog mirovnog dogovora, pravo organiziranja i provođenja izbora na svim nivoima vlasti, ekskluzivno je pravo države Bosne i Hercegovine.
U tom segmentu Dejtona definirani su principi i načini organiziranja izbora unutar BiH i određeno formiranje državne izborne komisije koja će - kao državno tijelo - biti odgovorna za provođenje izbora.
Dodikov zahtjev da sada entitet u njegovom vlasništvu provodi "svoje izbore" još je jedan prst u oko i međunarodnoj zajednici.
Najava dolazi u vrijeme kada se očekuje da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Predstavnički dom Parlamenta BiH izglasao je prijedlog izmjena ovog zakona i - između ostalog - uvođenje skenera i čitača biometrijskih podataka na biračkim mjestima. Protiv su bili zastupnici Dodikovog i bloka okupljenog oko Dragana Čovića.
Iako je objava političkog lidera bosanskih Srba višesmjerna, ona je i očekivana.
Dodik već dugo traži izgovor da otme od države BiH ovlast organiziranja izbora, kako bi sam krojio pravila po kojima bi do kraja života ostao vladar manje bh. entiteta.
Svi dosadašnji izborni procesi na kojima je pobijedio, obilježeni su brojnim neregularnostima. Posebno se to može reći za protekle opće izbore 2022. godine koje dio opozicije u Rs-u ni do danas nije prihvatio niti priznao.
Blokiranjem bilo kakvih promjena Izbornog zakona BiH i sada najavom usvajanja "svog" izbornog zakona, Dodik je jasno objavio i šta mu je konačni cilj.
