Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo utvrdio je da je izvršni direktor KJKP Toplane, Amel Đogić, bio u klasičnom sukobu interesa – ali kazna koju je dobio otvara mnogo više pitanja nego što daje odgovora.
Prema nalazima Ureda, Đogić je istovremeno obavljao funkciju javnog zvaničnika i djelovao kao odgovorno lice u privatnoj firmi SPEC SYSTEMS 4.0.0., preko koje je sklopljen ugovor s Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo. Vrijednost tog ugovora iznosila je 19.077 KM, a riječ je o instituciji koja se finansira direktno iz budžeta.
Funkcije koje “nisu stigle” da se razdvoje
Ključni problem, kako navodi Ured, nije samo sam ugovor – već činjenica da Đogić nije na vrijeme napustio jednu od nespojivih funkcija. Zakon jasno propisuje rok od 30 dana za razrješenje takvih situacija, ali taj rok je, prema utvrđenim činjenicama, probijen.
Drugim riječima, dok je sjedio u fotelji javnog preduzeća, paralelno je imao kontrolu nad firmom koja posluje s institucijama istog tog sistema.
Ured je zaključio da su time prekršene odredbe Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo, konkretno članovi koji regulišu sukob interesa i obavezu razdvajanja funkcija.
Sporne diplome, upitno iskustvo i tišina institucija: Ko je i kako imenovao Amela Đogića u KJKP „Toplane-Sarajevo“?
Anonimna prijava pokrenula lavinu
Cijeli slučaj pokrenut je anonimnom prijavom iz jula 2025. godine, u kojoj se tvrdilo da Đogić istovremeno upravlja s više privatnih firmi, uključujući SPEC SYSTEMS i Enterijer Dekor, dok obavlja visoku funkciju u javnom sektoru.
Nakon provedenog postupka, Ured je zatražio i očitovanje samog Đogića. On je u svojoj odbrani naveo da je u međuvremenu napustio funkcije u privatnim kompanijama, tvrdeći da je time uklonio svaki potencijalni sukob interesa.
Ministarstvo: “Lična usluga je jasan prekršaj”
U postupak se uključilo i Ministarstvo pravde i uprave KS, koje je dalo dodatno tumačenje – svako angažovanje nosioca javne funkcije u korist institucija uz naknadu smatra se ličnom uslugom, što je zakonski problematično kada postoji preklapanje funkcija.
Uvidom u sudski registar potvrđeno je da je Đogić bio stopostotni vlasnik firme SPEC Systems, sa osnivačkim kapitalom od 1.000 KM, što dodatno pojačava težinu cijelog slučaja.
Kazna koja više liči na opomenu
Na kraju, Đogić je kažnjen sa 2.000 KM. I tu dolazimo do ključnog pitanja – da li je riječ o stvarnoj sankciji ili tek simboličnoj cijeni za kršenje zakona?
Jer u zemlji u kojoj se sukobi interesa redovno otkrivaju tek nakon anonimnih prijava, a završavaju minimalnim kaznama, poruka je jasna: sistem reaguje – ali tek toliko da može reći da je reagovao.
