U Bosni i Hercegovini, pravosudna reforma postala je ključna tema u zakonodavnom procesu. Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), zakazana je javna rasprava koja će se održati 21. januara 2026. godine. Ovaj zakon, koji je usvojen po skraćenom postupku 22. decembra 2025. godine, predstavlja korak ka daljoj integraciji BiH u Evropsku uniju, ali izaziva brojne kontroverze koje je potrebno riješiti kroz stručnu i javnu raspravu.
Cilj ove rasprave je omogućiti sveobuhvatnu razmjenu mišljenja između članova Parlamenta, predstavnika pravosudnih institucija, relevantnih organizacija civilnog društva, kao i stručne javnosti. Usvojeni zaključci trebali bi rezultirati zakonodavnim rješenjima koja će biti usklađena s ustavnim poretkom BiH i standardima EU, što je ključno za uspješan pravosudni sistem koji bi trebao biti utemeljen na stručnosti, odgovornosti i nezavisnosti.
Prijedlog zakona: Neophodne izmjene, ali i kontroverze
Jedna od osnovnih tačaka prijedloga zakona odnosi se na izbor i imenovanje članova VSTV-a, što je izazvalo brojne kritike. Iako je očito da BiH treba novi zakon o VSTV-u, koji će biti usklađen sa evropskim normama, postoje ozbiljne primjedbe na način na koji se provode imenovanja sudija i tužilaca. Kritike se odnose na to da predložena rješenja ne odgovaraju preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije, a nisu usklađena ni sa principima koji osiguravaju stvaranje funkcionalnog karijernog sistema u pravosuđu.
Zakon predviđa i etničku i spolnu zastupljenost u sastavu Vijeća, što je izazvalo zabrinutost da će ovakav pristup dovesti do manipulacija u izboru sudija i tužilaca. U praksi, ovo može uticati na stvaranje sistema u kojem se više cijeni etnička pripadnost nego stručnost, iskustvo i profesionalizam, što bi moglo undermirati integritet pravosudnog sistema.
Jedan od ključnih problema koji je prepoznat u Prijedlogu zakona odnosi se na provjere imovine i interesa članova VSTV-a. Prema prijedlogu, članovi Vijeća mogli bi preuzeti svoje dužnosti prije nego što se završe sve potrebne provjere, što bi moglo ozbiljno narušiti zakonitost odluka u čijem donošenju bi učestvovali, ako se naknadno utvrdi negativan nalaz provjera. Ova situacija može dovesti do ozbiljnih pitanja u pogledu transparentnosti i odgovornosti, jer se u ovom trenutku ne uspostavlja dovoljno snažan sistem za zaštitu integriteta članova Vijeća.
Također, predložene disciplinske mjere u zakonu izazivaju zabrinutost. Kritičari ističu da zakon unaprijed propisuje najstrože mjere, poput razrješenja, bez mogućnosti da se u svakom pojedinačnom slučaju sagleda specifična situacija i odmjeri odgovarajuća sankcija. To znači da bi se mogla uspostaviti praksa koja ne uzima u obzir proporcionalnost kazni, čime bi se dodatno narušila pravda u samom pravosudnom sistemu.
Poziv na uključivanje struke i šire javnosti
Javna rasprava, koja se očekuje 21. januara, pruža priliku da se ove i druge kritike detaljnije razmotre i potencijalno isprave. Iako je neupitno da BiH treba unaprijediti svoj pravosudni sistem kako bi bio usklađen sa standardima EU, izuzetno je važno da se u proces donošenja zakona uključe stručnjaci, akademska zajednica, kao i organizacije civilnog društva. Samo kroz kvalitetnu i otvorenu raspravu može se doći do rješenja koja neće samo biti usklađena s evropskim normama, već će istovremeno obezbijediti stabilnost i funkcionalnost pravosudnog sistema.
Stručnjaci upozoravaju da je ključ za uspješan zakon u njegovoj primjenjivosti. Ako zakon bude prepun ambivalentnih odredbi i nedorečenih pravila, biće teško implementirati ga u praksi. Zato je važno da rasprava bude što šira, uključujući mišljenja svih relevantnih aktera. Iako zakon ima potencijal za poboljšanje pravosudnog sistema, potrebno je osigurati da njegova implementacija bude jasna, dosljedna i u skladu sa svim međunarodnim standardima.
Reforma pravosudnog sistema BiH ima ogromnu važnost, ne samo za unutrašnje funkcionisanje države, već i za njen put ka Evropskoj uniji. Ako BiH želi postati članica EU, usklađivanje pravosudnog sistema s evropskim normama je neophodno. Međutim, to usklađivanje mora biti temeljeno na stručnosti i odgovornosti, a ne na političkim kompromisima koji mogu ugroziti integritet pravosudnog sistema. U tom procesu, javna rasprava je ključna, jer omogućava svim relevantnim stranama da doprinesu izradi zakonodavnih rješenja koja će biti održiva i funkcionalna u praksi.
