Američki New York Times objavio je analizu situacije u Venecueli te su naveli kako je američka administracija nakon hapšenja Madura dirnula u "osinjak" koji bi mogao prouzrokovati mnogo veće probleme. Zamjenica programskog direktora za Latinsku Ameriku i Karibe u Međunarodnoj kriznoj grupi Elizabeth Dickinson govorila je o problemima koji su zabilježeni nekoliko dana nakon hapšenja Madura i to na granici Venecuele i Kolumbije.
"Oko 4:40 ujutro 6. januara, samo nekoliko dana nakon što su SAD zarobile predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, naoružani muškarci presreli su autobus koji je prevozio civile i nekoliko policajaca na glavnom autoputu u blizini Tibua, grada na kolumbijskoj strani granice s Venecuelom. Naredili su putnicima da predaju svoje telefone na pregled, a zatim su oteli pet policajaca. Napadači su bili pripadnici Nacionalne oslobodilačke armije, ili ELN, kolumbijske gerilske grupe koja je započela ljevičarsku pobunu 1960-ih, ali se od tada proširila na kriminalne poduhvate. Čak polovina od otprilike 6.300 njenih boraca sada je stacionirana u Venecueli, gdje su, barem do ovog mjeseca, uživali u savezu obostrano zadovoljenom vladom", navodi se.
U periodu prije američke racije u Caracasu, čini se da je Madurov režim dao grupi zeleno svjetlo za proširenje kontrole nad granicom, bojeći se, prema kolumbijskim vojnim zvaničnicima, da bi Kolumbija mogla poslužiti kao stražnja vrata za američke vojne operacije.
"ELN, koji dominira ilegalnim ekonomijama u tom području i koristi granicu kao sigurno utočište, iskoristio je priliku da učvrsti svoj utjecaj duž perimetra, koji se proteže od atlantske obale do amazonske džungle. Sada je ELN ohrabren da izazove autoritet kolumbijske države - i američke ambicije u Venecueli. Pogranična područja su isprepletena unosnim koridorima gdje se ELN i druge naoružane grupe nesmetano kreću i često imaju veću kontrolu od vlade. S profitom koji dolazi od ilegalnog rudarstva, trgovine drogom i krijumčarenja ljudi, i kolumbijski gerilci i saučesnici venecuelanskih sigurnosnih snaga imaju dubok interes u održavanju statusa quo u Caracasu i otporu pokušajima uspostavljanja vladavine prava na ovim teritorijama", pojasnili su.
Prije hapšenja Madura, ELN je poduzimao korake kako bi osigurao sigurnost svojih interesa u pograničnim područjima, bez obzira na to šta se dogodilo u Caracasu.
"Od sredine decembra, krenuli su u ofanzivu u kolumbijskoj regiji Catatumbo, raselivši hiljade civila u tom procesu. Također su se sukobili s lokalnom kriminalnom grupom poznatom kao 33. front, disidentskom frakcijom Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije, ili FARC, koja je više puta razljutila ELN pokušajima da kontrolira ključne rijeke koje se koriste za trgovinu ljudima u i iz Venecuele. Najavljeno raspoređivanje oko 30.000 vojnika na granicu od strane predsjednika Gustava Petra nije mnogo doprinijelo zaustavljanju borbi", ističe se.
Umjesto da učvrsti region uz dugogodišnjeg američkog partnera u Bogoti, predsjednik Donald Trump se okrenuo protiv Petra, prijeteći direktnim napadima na Kolumbiju dan nakon Madurovog hapšenja 3. januara. Iako je telefonski poziv između lidera prošle srijede smanjio tenzije, detant je krhak.
"Trumpove prijetnje dio su zapanjujućeg zaokreta u američkoj politici. Četvrt stoljeća Kolumbija je bila jedan od najbližih saveznika Sjedinjenih Američkih Država u Latinskoj Americi. Dok je Washington pružao sredstva, obuku i vojnu opremu kako bi pomogao Bogoti u suzbijanju naoružanih grupa, kolumbijske snage su slale obavještajne podatke u stvarnom vremenu koji su se pokazali ključnim za rekordne zapljene droge, hapšenja šefova policije i istrage mreža trgovine ljudima koje se protežu širom svijeta. Tokom većeg dijela prošle godine, to partnerstvo je zamijenjeno ličnim sukobima, gdje su se Trump i Petro sukobljavali oko američke migracijske politike, rata u Gazi i američkih napada na glisere koji su navodno prevozili drogu", piše NYT.
Takvo prepucavanje, ističu, dolazi u posebno lošem trenutku.
"Kolumbijski lideri se pripremaju za moguće posljedice američkog napada na Caracas, bojeći se da bi to moglo dovesti do eskalacije nasilja od strane naoružanih grupa, humanitarne krize ili oboje. Sada se čini da se ti strahovi ostvaruju. Kako bi se riješili rivala, i svih civila optuženih za saradnju s njima, ELN je postavio kontrolne punktove na glavnim putevima u Catatumbu, gdje prisilno pretražuju telefone putnika tražeći dokaze o vezama s njihovim neprijateljima. Grupa je rasporedila dronove za bombardovanje ne samo vojnih baza, već i bolnica i naselja koja, kako tvrde, služe kao skrovišta za kriminalne protivnike ELN-a", saopćeno je.
Kao što su to činili već nekoliko godina , pripadnici venecuelanske vojske vjerovatno će se pridružiti ELN-u kako bi osigurali da dio profita puni njihove džepove.
"Prijetnja od osnaženih naoružanih grupa i njihovih pristalica će se nastaviti dok Trump pokušava uspostaviti kontrolu nad Venecuelom. Za sada, najvjerovatniji saveznici ELN-a u venecuelanskoj vladi, uključujući ministre odbrane i unutrašnjih poslova, ostaju na svojim pozicijama. ELN je više puta rekao da je spreman napasti američke interese ako oni ugroze vlast u Venecueli. Trumpova administracija trebala bi ozbiljno shvatiti upozorenja: Redovi ELN-a puni su vještih gerilskih boraca s dubokim iskustvom u improviziranim eksplozivima, bombaškim napadima terorističkog tipa, dronovima i infiltraciji u proteste. Oni bi mogli usmjeriti ta sredstva na ono što smatraju zapadnim ciljevima i u Kolumbiji i u Venecueli, gdje Sjedinjene Američke Države razmatraju ponovno uspostavljanje ambasade i diplomatskog prisustva", upozorava analiza.
Ukoliko se vlada u Caracasu podijeli na frakcije ili potpuno raspadne, ili ukoliko već vrtoglava inflacija izazove još jednu humanitarnu katastrofu, nasilje i nestabilnost bi se vrlo vjerovatno proširili iz pogranične regije dublje u Kolumbiju.
"Ojačani ELN bi također mogao ozbiljno zakomplicirati američke ambicije u Venecueli, posebno ako se ekonomski interesi Trumpove administracije prošire izvan nafte na mineralno bogatstvo koje ELN priželjkuje i koje već djelimično kontrolira. Američka intervencija u Venecueli otvorila je niz mogućnosti za širenje ELN-a, iskorištavajući konfuznu situaciju u Caracasu i široko rasprostranjena antiimperijalna osjećanja među lokalnim stanovništvom", zaključili su.
