Nakon martovskih parlamentarnih izbora, proces formiranja nove vlade u Sloveniji ulazi u završnu, ali i sve neizvjesniju fazu. Iako se u početku činilo da će aktuelni premijer Robert Golob zadržati vlast, politička situacija se zakomplikovala.
U središtu novih odnosa snaga našao se Zoran Stevanović (Resnica), koji bi mogao odigrati ključnu ulogu u povratku Janeza Janše na vlast.
Zastupnici Janšinog SDS-a i trojac oko NSi-ja, Demokrata i Resnice, kandidovali su za novog predsjednika Narodne skupštine novopridošlicu u državnoj politici Zorana Stevanovića.
S obzirom na događaje iza kulisa i političku matematiku u potrazi za novom parlamentarnom većinom, sve osim formiranja četvrte vlade Janeza Janše bilo bi veliko iznenađenje. Oba ključna igrača ostaju oprezna po tom pitanju, dok su se neki na ljevici već pomirili s ulogom u opoziciji.
Ali, sada se u Sloveniji mnogi pitaju nije li Zoran Stevanović prekršio svoju zakletvu da ni po koju cijenu neće sarađivati s liderom SDS-a? Pa ko je Stevanović, koji je ušao na nacionalnu političku scenu tokom epidemije koronavirusa, pozivajući na proteste protiv tadašnje Janšine vlade, pa se čak i našao u pritvoru.
"Potpisali smo i ovjerili, nikad s Janšom"
U januaru ove godine izjavio je da s Janšom nema koalicije i da je to potpisano i ovjereno.
"Vidimo ga (Janšu) kao najetabliranijeg predstavnika starog sistema, koji nas je doveo na rub ponora. Sigurno ne s njim, ali ostavljamo otvorene i druge opcije. Ali morat će prihvatiti naša programska polazišta, barem osnovna, kada govorimo o borbi protiv korupcije, suverenitetu, povoljnom poreskom okruženju, eliminaciji dvostrukih standarda i povećanju direktne demokratije."
Zoran Stevanović je dobio 48 glasova na tajnom glasanju za predsjednika Narodne skupštine Slovenije, a to također dovoljno govori o tome koliko zastupnika trenutno ima desničarski blok.
Ovo je važan signal predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar koja će odlukom o dodjeli mandata biti sljedeća koja će napraviti potez u procesu formiranja nove vlade. Narodnu skupštinu će prvi put voditi zastupnik iz najmanje stranke u parlamentu.
"Još ne znam kome ću dati mandat, tako da očekujem konstruktivne razgovore. Svi ćemo brojati do 46 i to je to", rekla je predsjednica Slovenije.
Od Stevanovićeve ovjerene izjave iz vremena koronavirusa da nikada neće sarađivati sa SDS-om i njegovim predsjednikom Janezom Janšom, u suprotnom da će istog trenutka podnijeti ostavku na sve funkcije do dvostrukog rukovanja s istim političarem nakon što mu je omogućio mjesto predsjednika parlamenta i time prekinuo politički zastoj.
"Da nismo postigli ovu, rekao bih, neku relativnu pobjedu danas, ili na neki način potvrdili ovaj mandat, sjednica bi se nastavila sljedeće sedmice. Jer u ovom trenutku ne vidimo drugog predsjednika i ne bi bilo moguće da ga izaberemo", rekao je Stevanović nakon izbora.
Ovaj potez duboko je podijelio njegove pristalice. S jedne strane, pljuštale su čestitke i ohrabrenje, a sa druge optužbe da je stranka Resnica izdala svoje birače.
O tome je govorio i premijer Golob koji cjelokupnu situaciju vidi kao prevaru.
"Danas nije samo loš dan za politiku. Danas je loš dan za povjerenje. Za povjerenje ljudi u riječ, u integritet i u fundamentalno poštenje onih koji su izabrani da ih predstavljaju. Ali njihove igre su sada jasno otkrivene: žele učiniti sve da formiraju četvrtu Janšinu vladu", napisao je očigledno odlazeći i politički poraženi premijer Robert Golob.
Nakon glasanja u petak za predsjednika skupštine, nije želio ni pozirati za tradicionalnu prvu fotografiju novog parlamenta.
U ponedjeljak je izjavio da mu na pamet pada jedna riječ - prevara.
"Moram priznati da smo svi bili u šoku zbog saradnje SDS-a i Resnice. Ali danas mi na pamet pada jedna riječ, a to je prevara."
Likuju Vučić, Brnabić, Dodik...
Ponosniji na Stevanovićevo političko dostignuće bili su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ni slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar nije oduševljena realnošću da Janša opet dođe na vlast.
"Naravno, ni ja sama ne želim da neko ko je pokušao da utiče na slovenačke izbore sa stranim akterima formira vladu. Ali ne mogu i neću prejudicirati dok se ne utvrdi ko je klijent usluga 'Black Cubea'", rekla je krajem marta predsjednica Nataša Pirc Musar, koja je čestitala Stevanoviću na izboru.
Ko je Zoran Stevanović?
"Ulice su naše, poplavimo ih", bili su pozivi Zorana Stevanovića u oktobru 2021. godine, zbog kojih je uhapšen i pretresen zbog podsticanja na pobunu. Bijes prema Janšinoj vladi u to vrijeme bio je toliki da je prije nekoliko mjeseci, u jesen 2025. godine, oštro istupio protiv tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Aleša Hojsa, kada su ga kriminalistički istražitelji istraživali u slučaju Kavačkog klana.
Stevanović je ušao u politiku na lokalnom nivou u Kranju, gdje se nekoliko puta bezuspješno kandidovao za gradonačelnika, stekavši iskustvo kao gradski vijećnik. Njegova agenda za privlačenje birača zvuči jednostavno - vlada laže i korumpirana je, sve stranke lažu narod, a i mediji lažu.
Ali mediji su to otkrili da ni on nije govorio istinu jer je otkriveno da je osuđen zbog pokušaja prevare osiguravajuće kuće. Šta slijedi?
Krajem prošle sedmice pojavile su se i neslužbene političke kalkulacije o mandatu Janeza Janše i formiranju njegove četvrte vlade. Aktuelni premijer Robert Golob i njegovi sadašnji partneri u vladi očigledno se suočavaju s mandatom u opoziciji.
Ove sedmice, nakon što se konstituiše novi saziv Narodne skupštine, prvo će se formirati nove poslaničke grupe. Vjerovatno će ih biti sedam i još jedna dodatna za poslanike nacionalnih zajednica.
"Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ih ostati isti broj kao što su birači glasali na izborima. Hoćemo li možda vidjeti neke rane parlamentarne transfere? I o tome se spekuliše iza kulisa parlamenta", analizirao je slovenački 24ur.
Očekuje se da će sljedeći važan datum biti 20. april. To je prvi mogući datum za sastanak predsjednice Nataše Pirc Musar sa šefovima poslaničkih grupa, gdje će ona prvi put provjeriti da li među parlamentarcima postoji kandidat za premijera koji ima zagarantovanu većinu od najmanje 46 glasova.
U međuvremenu, već se prate koalicioni pregovore na desnici. Predsjednik mora predložiti kandidata za premijera Narodnoj skupštini najkasnije 30 dana nakon konstitutivne sjednice Narodne skupštine. To znači da je rok 10. maj. Poslanici zatim glasaju o kandidatu najranije 48 sati, a najkasnije sedam dana nakon podnošenja kandidature.
Glasanje je tajno, a kandidatu je potrebno najmanje 46 glasova podrške. Ako u navedenim rokovima Slovenija ne dobije novog premijera, slijede drugi i treći krug. Ako mandatar za sastav vlade ne bude izabran u prvom krugu, u drugom krugu, pored predsjednika Republike, kandidata mogu predložiti i pojedinačne parlamentarne grupe ili najmanje deset poslanika. Međutim, za izbor je i dalje potrebno 46 glasova.
A ako se ne prođe u drugi krug, može uslijediti treći krug glasanja. U tom slučaju, za izbor premijera dovoljna je većina glasova prisutnih poslanika, a ne više apsolutna većina od 46 glasova. Ako mandatar za sastav vlade ne bude izabran u trećem krugu, predsjednik Republike raspušta Narodnu skupštinu i slijede novi parlamentarni izbori. Ali ovo se u ovom trenutku čini najmanje vjerovatnim scenarijem.
