Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner u četvrtak ulaze u ključnu rundu pregovora o iranskom nuklearnom programu s vrlo tvrdim zahtjevima, pod pritiskom jastrebova u administraciji i republikanaca u Kongresu da ne pristanu na sporazum koji bi mogao biti kritikovan kao previše blag.
U pregovorima, koji su već u toku u Ženevi, očekuje se da američki pregovarači jasno stave do znanja da Iran mora demontirati svoja tri glavna nuklearna postrojenja, u Fordowu, Natanzu i Isfahanu, te predati sav preostali obogaćeni uranij SAD-u, rekli su zvaničnici.
Također se očekuje da ponove kako svaki nuklearni sporazum mora trajati zauvijek i ne smije imati rok isteka, za razliku od sporazuma iz vremena Obamine administracije, u kojem su se ograničenja s vremenom postepeno ukidala, a za koji republikanci odavno tvrde da je bio preslab. Trump je tokom svog prvog mandata izašao iz tog sporazuma, Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA), te ponovo uveo stroge sankcije Iranu.
Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u govoru o stanju nacije u utorak upozorio da Iran i dalje nastoji razviti nuklearno oružje i balističke rakete koje bi mogle pogoditi SAD, optužbe koje Iran negira.
Ovi zahtjevi mogli bi biti teško prihvatljivi za Teheran, dok obje strane traže diplomatsku alternativu američkom napadu. Trump je zaprijetio vojnom akcijom ako se sporazum ne postigne i rasporedio je snage u blizini zemlje, uključujući dva nosača aviona te niz naprednih borbenih aviona, razarača i sistema proturaketne odbrane.
Iran je upozorio da bi svaki napad, ma koliko ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.
"Ovo bi mogla biti posljednja prilika za postizanje sporazuma. Ako to ne uspije, SAD će vojnim sredstvima pokušati riješiti ono što ne može diplomatijom", rekao je Saeid Golkar, vanredni profesor na Univerzitetu Tennessee u Chattanoogi i stručnjak za iransku vojsku.
Iran insistira na svom pravu da obogaćuje uran, ali iznosi prijedloge kako bi umirio SAD. Među njima su smanjenje nivoa obogaćivanja na svega 1,5 posto, u odnosu na sadašnjih do 60 posto, pauziranje obogaćivanja na određeni broj godina ili prerada urana kroz arapsko-iranski konzorcij sa sjedištem u Iranu.
Ove rasprave su uglavnom hipotetičke, budući da je iranski nuklearni program u velikoj mjeri devastiran tokom 12-dnevnog rata s Izraelom i SAD-om prošlog juna.
SAD insistira na potpunom ukidanju obogaćivanja, ali bi njihov pregovarački tim mogao biti otvoren za mogućnost da Iranu dozvoli ponovno pokretanje nuklearnog reaktora u Teheranu koji može obrađivati veoma nisko obogaćeni uran za medicinske svrhe, rekli su američki zvaničnici.
Čak i takav nivo ustupka suočava se s jakim otporom jastrebova prema Iranu unutar administracije i među republikanskim zakonodavcima. Zvaničnici i zastupnici zabrinuti su i zbog suštine i zbog političkog dojma prihvatanja sporazuma s ograničenim obogaćivanjem, koji bi se mogao doživjeti kao "JCPOA-lite".
Senator Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline), blizak Trumpov saveznik, rekao je u srijedu da, ako "postoji razmatranje da se Iranu dozvoli vrlo malo obogaćivanje urana radi očuvanja obraza – zaboravite na to".
SAD u okviru sporazuma nudi Iranu samo minimalno ublažavanje sankcija, što je još jedna tačka prijepora, budući da Iran priželjkuje značajnije olakšice za svoju posrnulu ekonomiju - faktor koji je bio okidač masovnih protesta koji su potresli režim početkom ove godine. SAD želi vidjeti da se Iran duže vrijeme pridržava uslova sporazuma i, ako se procijeni da to čini, s vremenom bi mogao zatražiti dodatno ublažavanje sankcija i druge pogodnosti, rekli su zvaničnici.
Iako bi Washington želio da Iran obuzda i svoj program balističkih raketa te podršku posredničkim snagama, pregovori u Ženevi fokusirani su na put Irana ka nuklearnom oružju.
Neki zvaničnici navode da bi se pregovori o raketama i iranskoj podršci regionalnim milicijama mogli voditi preko američkih regionalnih partnera, uz učešće SAD-a.
Drugi smatraju da bi SAD trebao insistirati na širem sporazumu koji bi obuhvatio nuklearni program, rakete i podršku milicijama, ali priznaju da bi i sporazum ograničen samo na nuklearno pitanje bio značajan početak ako je to jedina dostupna opcija.
Visoki američki zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog razvoja iranskih balističkih raketa dugog dometa, ali su odbili iznositi više detalja.
"Neću nagađati koliko su daleko od toga, ali sigurno pokušavaju razviti interkontinentalne balističke rakete. I rekao bih da je iransko insistiranje da se o balističkim raketama uopće ne razgovara – veliki, veliki problem. I tu ću stati", rekao je u srijedu državni sekretar Marco Rubio novinarima.
