Južna interkonekcija: Geopolitički i energetski prelomni trenutak za Bosnu i Hercegovinu
U posljednjih nekoliko sedmica, Bosna i Hercegovina postala je epicentar intenzivnih diplomatsko-privrednih aktivnosti koje bi mogle imati dugoročne posljedice na stratešku i sigurnosnu poziciju zemlje. Naime, projekat gasovoda „Južna interkonekcija“ koji je godinama bio talac unutrašnjih političkih sukoba, sada je prešao iz faze „političkog problema“ u fazu „američkog strateškog imperativa“.
Dolazak predstavnika američke administracije, giganata kao što je Bechtel, te ljudi bliskih administraciji Donalda Trumpa, šalje jasnu poruku: Sjedinjene Američke Države preuzimaju kormilo energetske sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
Kraj ruskog monopola i energetska suverenost
Na geopolitičkom planu, gasovod „Južna interkonekcija“ predstavlja ključnu tačku u modernoj diplomatskoj utakmici. Trenutna situacija u kojoj BiH 100% zavisi od ruskog plina čini zemlju izuzetno ranjivom na političke pritiske iz Moskve. Svaki pokušaj Rusije da isključi plin značio bi ne samo hladne radijatore, već i ozbiljan ekonomski pad. Zbog toga, Južna interkonekcija nije samo fizički gasovod, već simbol energetske suverenosti i oslobađanja od ruskog utjecaja.
Kroz povezivanje sa hrvatskim sistemom plinovoda kod Zagvozda, BiH bi dobila pristup LNG terminalu na Krku, što znači da bi plin za BiH mogao dolaziti iz Amerike, Katara ili Alžira, a ne samo iz Rusije. Za Sjedinjene Američke Države, ovaj projekat nije samo energetski već i strateški korak u smanjenju ruskog utjecaja na Balkanu.
Bechtel i američki sigurnosni kišobran
Kompanija Bechtel, koja se smatra najozbiljnijim kandidatom za izgradnju gasovoda, nije obična građevinska firma. S prihodima od gotovo 60 milijardi dolara, Bechtel je simbol američke efikasnosti i moći. Iako je poznata po velikim infrastrukturnim projektima širom svijeta, dolazak Bechtela u BiH donosi i političku dimenziju — dolazak američkog „sigurnosnog kišobrana“.
Američki gigant neće samo graditi gasovod, već će svojim prisustvom garantirati stabilnost. Potencijalni politički konflikti ili blokade koji bi mogli ugroziti investiciju u ovaj strateški važan projekat postaju direktan problem Washingtona. Za građane BiH, prisustvo Bechtela znači sigurnost, jer kad američke kompanije ulože milijarde, američka politika garantuje stabilnost.
Presijecanje Gordijevog čvora
Sukobi koji su godinama kočili realizaciju Južne interkonekcije (kako zbog političkih, tako i poslovnih interesa) počeli su popuštati. Klasično pitanje „ko će upravljati gasovodom?“, između BH-Gasa i kompanije Južna plinska interkonekcija, najvjerojatnije će biti riješeno američkom intervencijom. Prema informacijama iz političkih krugova, američka koncesija mogla bi biti rješenje za dugoročno upravljanje gasovodom.
Za američku administraciju, ovaj projekat nije samo ekonomski koristan, već i politički važan. Suštinska promjena u političkom okruženju BiH postavlja pitanje da li će lokalni političari, poput Dragana Čovića, uspjeti upravljati projektom ili će se morati prilagoditi američkoj strategiji.
Trumpovi ljudi i bipartijska podrška
Pored Bechtela, na scenu dolazi i AAFS Infrastructure and Energy, kompanija koja je u vlasništvu ljudi bliskih Donaldu Trumpu. S obzirom na to da Trumpova administracija tradicionalno preferira konkretne poslovne dilove, ovaj projekat se može smatrati prilika za američki izvoz tečnog plina (LNG) u Evropu.
Također, pojava Trumpovih ljudi u BiH šalje jasnu poruku da je američki interes u BiH bipartijski, što znači da bez obzira na političke promjene u Washingtonu, strategija smanjenja ruskog utjecaja na Balkanu ostaje prioritet.
Pozicija Republike Srpske
Nije bez značaja ni reakcija Republike Srpske. Milorad Dodik, koji je do sada često pozivao na jaču saradnju s Rusijom, sada se suočava s realnošću da Bechtelov dolazak znači kraj mogućnosti da se plin koristi kao političko sredstvo ucjene. Iako je Dodik dugo vremena podržavao ruski energetski monopol, dolazak američke delegacije pokazuje da vijek ruskog utjecaja u BiH dolazi kraju.
Američki angažman na Balkanu jasno ukazuje na želju SAD-a da integrira čitav region u jedinstvenu energetsku i transportnu mrežu, čime granice između država postaju manje bitne, a ekonomski interesi postaju dominantni.
Geopolitički sidro i dugoročna sigurnost
Kroz projekat Južna interkonekcija, BiH ne dobija samo energetsku stabilnost, već i geopolitičko sidro koje je čini dijelom zapadne sigurnosne arhitekture. Iako je ovaj projekat primarno energetski, on ima dalekosežne političke posljedice koje će oblikovati budućnost BiH i Balkana uopšte.
Za Sjedinjene Američke Države, ovo je konačan korak ka eliminaciji ruskog utjecaja u srži Balkana. BiH više neće biti političko i energetsko bojište velikih sila, već stabilna i sigurna članica zapadne sfere utjecaja.
Kada se Bechtelovi bageri upuste u izgradnju, BiH će ne samo deklarativno, već i de facto postati dio zapadne sigurnosne arhitekture.
