Događaji proteklog jutra jasno pokazuju razliku u percepciji i komunikaciji između domaćih institucija i američkih diplomata u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZBiH) sastala se sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Johnom Ginkelom, ali ton i sadržaj saopćenja koje je iz kabineta Krišto izašlo u javnost daleko je blaži u usporedbi s onim koje je odaslala sama američka ambasada.
Iz zvaničnog saopćenja Vijeća ministara, razgovor je predstavljen kao dio redovnih godišnjih susreta, s naglaskom na razmjenu informacija o projektima od značaja za BiH, a posebno na projekt plinovoda Južna interkonekcija. Ton ovog priopćenja sugerira da se radi o pitanju koje može čekati, bez osjećaja hitnosti, dok Američka ambasada naglašava urgentnost i konkretnost projekta. Prema njihovom saopćenju, razgovarano je o narednim koracima u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u Bosnu i Hercegovinu. Ovdje se jasno vidi da SAD projekt vidi kao prioritet i očekuje brze i konkretne poteze domaćih vlasti.
Diplomatski izvori otkrivaju da su američki predstavnici višestruko upozorili domaće političke aktere, uključujući i predsjednika HDZBiH Dragana Čovića, da više nema vremena za odgađanja. Izgubljeno vrijeme i usporavanje implementacije Zakona o Južnoj interkonekciji, koje je do određene mjere inicirala politika HDZBiH, dodatno je pogoršalo percepciju američkih zvaničnika o spremnosti BiH da projekt realizira. Posebno je spominjan utjecaj premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, čija politička dinamika dodatno usložnjava proces.
Politički manevar HDZBiH, kako bi se kontrola nad plinovodom prebacila pod ingerenciju stranačkih kadrova u Mostaru, dodatno komplicira situaciju. Prethodni prijedlog podjele upravljanja na tri dijela – BH Gas, novo preduzeće u Mostaru i Plinacro – u praksi je propao zbog zahtjeva Čovićeve stranke za modelom “sve ili ništa”. U međuvremenu, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZBiH) uputila je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji, što je Američkoj ambasadi bio jasan signal o odsustvu političke volje za kompromis i promptnu realizaciju projekta.
Sada je postalo očito da Južna interkonekcija više nije samo energetski projekt, već i test spremnosti domaćih političkih aktera da implementiraju projekte strateškog značaja u skladu s međunarodnim obvezama. Projekat LNG-a u BiH postaje indikator funkcionalnosti državnih institucija, sposobnosti kompromisa i pragmatičnog pristupa prema vanjskim partnerima. U tom smislu, sporazum s Hrvatskom više nije tehničko pitanje, nego politički izazov koji će pokazati da li BiH može odgovoriti na jasne signale međunarodne zajednice ili će unutarnja politička nadmetanja nastaviti kočiti projekte od ključnog značaja.
Analitičari ocjenjuju da američka administracija projekt Južna interkonekcija vidi kao prioritet, ali i kao instrument testiranja domaće političke volje. U tom kontekstu, svaka dalja odgoda ili politička manipulacija mogla bi imati dalekosežne posljedice – ne samo po energetsku sigurnost BiH, već i po kredibilitet domaćih vlasti u očima međunarodnih partnera.
Ukoliko se BiH ne uspije uklopiti u dinamiku implementacije, rizik je dvostruk: odgoda u realizaciji strateškog energetskog projekta i dodatno erodiranje povjerenja koje američka administracija ima u sposobnost domaćih vlasti da implementiraju dogovorene projekte. Južna interkonekcija, dakle, više nije samo cevovod – postala je ogledalo političke realnosti i test međunarodne vjerodostojnosti BiH.
