Nakon nekoliko godina hladnih političkih odnosa i gotovo potpune apstinencije od direktnog dijaloga, lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jučer su u Sarajevu održali prvi sastanak. Susret je, kako su obojica istakli, bio uglavnom simboličan – „popili smo kafu i razgovarali“, ponavljajući ustaljene političke fraze o dijalogu, kompromisu i temama koje i dalje dijele stavove, ali i tenzije.
Izetbegović je naglasio da je otvorio razgovore o zakonu o proporcionalnoj zastupljenosti, dok je Čović ponovo istaknuo ustavnu ravnopravnost hrvatskog naroda, što u suštini i dalje znači zahtjev za promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH. Sama priroda sastanka, prema svim izvorima, nije imala za cilj donošenje konkretnih odluka ili pomaka u zakonodavstvu, već služi kao signal političkoj javnosti da su obje stranke spremne ponovno sjediti zajedno u koalicijskim klupama.
Analiza političkih poteza jasno pokazuje da je meta već postavljena. Do izbora 2026. godine ostaje nekoliko ključnih koraka da se utaba staza za izvjesnu koaliciju između SDA i HDZ-a, a najvažnije pitanje za Čovića ostaje – hoće li SDA isključivo podržavati HDZ ili će dati šansu i novim strankama s hrvatskim predznakom koje već grade zajednički blok. Upravo ovo pitanje, kako saznajemo iz izvora bliskih HDZ-u, dominiralo je jučerašnjim razgovorom.
Konaković u panici: Nakon susreta Izetbegovića i Čovića, ministar vanjskih poslova optužuje sve osim sebe
Već ranije, lider HDZ-a je upozorio na greške prošlosti, poput prihvatanja formiranja federalne vlasti mimo volje potpredsjednika iz reda Bošnjaka ili izborne podrške Kemalu Ademoviću iz Trojke, što je izazvalo nezadovoljstvo unutar hrvatskog političkog korpusa. Čović i Izetbegović, očito, žele izbjeći slične situacije i osigurati da sljedeći politički ciklus bude vođen dogovorom između vodećih nacionalnih stranaka.
Iako sastanak djeluje kao simboličan „kafeni susret“, politički kontekst govori drugačije. SDA se već priprema za izbore 2026. godine, računajući na razočaranje javnosti u trenutnu državnu vlast. Činjenica da HDZ ponovo otvoreno inzistira na promjeni izbornog zakona i ustavnoj ravnopravnosti hrvatskog naroda implicira da su zahtjevi obje strane međusobno povezani – proporcionalna zastupljenost i buduće koalicije su sada na stolu.
Posebna pažnja mora biti posvećena i drugim strankama unutar bošnjačkog korpusa. SDA će, u slučaju koalicionog saveza s HDZ-om, morati balansirati interese i drugih probosanskih stranaka poput DF-a i SBiH-a, kako bi očuvala stabilnost vlasti. Politika kompromisa i pregovora bit će ključna, jer raspodjela „političkog kolača“ neće zavisiti isključivo od dviju najvećih stranaka.
Jasno je da ovaj sastanak označava početak igre u kojoj SDA i HDZ planiraju zajedničke strateške poteze. Javnost će tek pratiti kako će se ovaj, na prvi pogled simboličan susret, pretvoriti u stvarnu političku dinamiku koja će oblikovati vlast u Bosni i Hercegovini nakon izbora 2026. godine.
