Sistem za zakonito presretanje telekomunikacija, jedan od najvažnijih mehanizama sigurnosnog nadzora u Bosni i Hercegovini, već godinu dana funkcioniše bez tehničkog održavanja – situacija koja je rezultat složenog spleta političkih odluka, stranih uticaja i proceduralnih zastoja.
Iako Ministarstvo sigurnosti BiH, kojim rukovodi Ivica Bošnjak, pokušava sanirati stanje novim tenderom, iza kulisa se odvija mnogo dublja borba za kontrolu nad instrumentom koji omogućava presretanje komunikacija osumnjičenih za teška krivična djela.
Ovaj sofisticirani sistem, poznat kao „Lawful Interception“, već više od petnaest godina omogućava policijskim agencijama na svim nivoima vlasti da nadziru telekomunikacijske tokove uz sudski nalog. No, od oktobra prošle godine, njegova tehnička podrška praktično je paralizovana. Dok Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) koristi vlastiti, zatvoreni sistem, onaj u posjedu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koristi se zajednički – od SIPA-e, preko Granične policije, do Federalne i entitetskih policija. Upravo zato, njegov zastoj ima direktan uticaj na kapacitete države da odgovori na ozbiljne sigurnosne prijetnje.
U oktobru 2024. godine Ministarstvo sigurnosti poništilo je tender za održavanje sistema, vrijedan 550.000 KM bez PDV-a. Kao razlog navedeno je povlačenje autorizacijskog pisma od strane izraelske kompanije „Cognyte Technologies Israel Ltd.“, proizvođača sistema poznatog pod nazivom SIC 5.0. Ta odluka imala je domino-efekat – domaća firma „King ICT Sarajevo“, jedina do tada ovlaštena za održavanje sistema, izgubila je licencu, dok je ulogu servisera pokušala preuzeti firma „Page“ iz Istočnog Sarajeva. Međutim, ta promjena izazvala je nezadovoljstvo u Tel Avivu, pa je tender ubrzo poništen.
Prema izvorima iz sigurnosnog sektora, političke strukture pokušale su iskoristiti promjenu servisne firme kako bi ostvarile veći uticaj nad radom sistema. Taj potez, međutim, nije naišao na razumijevanje međunarodnih partnera, koji već duže vrijeme upozoravaju na nužnost očuvanja nezavisnosti sigurnosnih institucija. Rezultat je – institucionalna blokada i tehnički vakuum.
Novi tender, koji je Ministarstvo sigurnosti raspisalo početkom oktobra 2025. godine, nosi jasne poruke. Pored zahtjeva da ponuđač bude ovlašteni zastupnik izraelske kompanije, uveden je i dodatni kriterij – ponuđač mora dokazati iskustvo u održavanju IT sistema slične složenosti u posljednje tri godine. Taj uslov, prema mišljenju stručnjaka, uveden je kako bi se izbjegla mogućnost da neiskusne firme, ali politički podobne, preuzmu održavanje sistema.
No, postavlja se ključno pitanje: da li će novi tender zaista riješiti višemjesečni zastoj, ili će se pretvoriti u još jednu rundu političkog nadmudrivanja? U BiH, gdje su pitanja sigurnosti često isprepletena s etničkim i partijskim interesima, teško je očekivati da će proces proći bez pritisaka.
U međuvremenu, sigurnosne agencije ostaju bez tehničke podrške za alat koji bi trebao biti okosnica borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije. Dok političari raspravljaju o tenderima, Bosna i Hercegovina faktički operira bez aktivnog mehanizma zakonitog presretanja – što stvara ozbiljan rizik za nacionalnu sigurnost i ugrožava međunarodne istrage u kojima učestvuje.
Politički posmatrači ocjenjuju da je slučaj „Cognyte“ više od tehničkog pitanja – on otkriva koliko je sigurnosna infrastruktura zemlje ranjiva na vanjske uticaje i unutrašnje podjele. Dok jedni insistiraju na „tehničkim razlozima“ obustave sistema, drugi jasno ukazuju da je riječ o borbi za kontrolu nad informacijama – najmoćnijim oružjem u modernoj politici.
Ako se uskoro ne pronađe stabilno rješenje, BiH bi mogla postati jedina zemlja u regiji čiji sistem za zakonito presretanje funkcioniše bez tehničke podrške proizvođača. A u svijetu u kojem su informacije ključna valuta moći, to je luksuz koji si nijedna država ne bi smjela priuštiti.
