U vanrednom obraćanju emitiranom na ruskoj državnoj televiziji, predsjednik Vladimir Putin pozvao je na direktne pregovore s Ukrajinom, ali bez pomena prekida vatre ili bilo kakvih konkretnih koraka ka deeskalaciji.
Time je, po ocjeni međunarodnih analitičara, efektno zaobišao plan koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, a koji je podržan od strane ključnih evropskih saveznika Kijeva.
Plan “koalicije voljnih” – koju čine Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim – uključivao je tridesetodnevni prekid svih borbenih aktivnosti bez ikakvih prethodnih uslova. Trump je dao zeleno svjetlo za ovu inicijativu, najavljujući čak nove sankcije Moskvi u slučaju odbijanja primirja.
Putin nudi razgovore, ne mir
Putinov odgovor na ovu inicijativu bio je, u tipičnom stilu Kremlja, diplomatski zamršen. Umjesto prihvatanja predloženog primirja, on je predložio direktne pregovore, čak ponudio i okvir za njihovo održavanje, ali nijednom riječju nije spomenuo obustavu sukoba. U praksi, to znači nastavak ofanzive na ukrajinskom terenu, dok se politička pažnja preusmjerava na proces koji može trajati mjesecima, bez stvarnih rezultata.
Za Putina, prekid borbi pod međunarodnim uslovima bio bi priznanje slabosti. On primirja koristi isključivo kada mu to vojno ili politički odgovara – bilo radi unutrašnje propagande, kao što je bilo za pravoslavni Vaskrs, bilo iz tehničkih razloga, poput godišnje vojne parade 9. maja.
Trump prevaren simbolikom
Putinova ponuda pregovora nije slučajna. Dobro poznajući Trumpovu sklonost ka simboličnim gestama koje izgledaju kao politički uspjeh, ruski lider je dao upravo ono što američki predsjednik voli da predstavi kao diplomatski trijumf. Očekivano, Trump je pozdravio Putinovu spremnost na razgovore, što je dovelo do povlačenja najavljenih američkih sankcija. U suštini, Moskva nije napravila nikakav konkretan ustupak, ali je dobila politički prostor i vrijeme.
Američki tim u ćorsokaku
Trumpovi najbliži savjetnici, poput senatora JD Vancea i biznismena Stevea Witkoffa, zagovarali su novu strategiju prema Rusiji – manje oružja za Ukrajinu, više direktnih razgovora s Moskvom. Ali rezultati su porazni: Putin nije pokazao stvarnu volju za kompromis, dok je Ukrajina nastavila da trpi gubitke na ratištu.
Uprkos retorici o “šansi za mir”, protekla četiri mjeseca Trumpove administracije nisu donijela nikakav pomak. Ako predsjednik SAD-a ne prizna neuspjeh ove strategije, rizikuje da ostane zarobljen u iluziji pregovora koji odgovaraju samo jednoj strani – Kremlju.
Putinov potez još jednom potvrđuje njegovu sposobnost da koristi diplomatske manevre kako bi neutralisao međunarodni pritisak, a istovremeno nastavio vojnu kampanju u Ukrajini. Trump, iako s dobrim namjerama, postao je kolateralna šteta jedne pažljivo osmišljene ruske igre. Ako ne promijeni pristup, mogao bi ostati predsjednik velikih riječi, ali malih rezultata.
