Kako se na hrvatskom kaže implementacija presuda ECHR – treći entitet

Predsjednik HDZ-a BiH (HDZ) Dragan Čović je nakon današnje sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) potvrdio da je ostalim koalicionim partnerima u državnoj vlasti poslao prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Naime, riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije deset dana koji bi bio u proceduri u slučaju da ne može doći do ustavnih izmjena.

Na zajedničkom sastanku lidera stranaka koje čine državnu vlastu u Laktašima je, prema dokumentu kojeg je objavio Nermin Nikšić na svom facebook profilu, dogovoren izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na osnovu ranije predloženog modela od strane HDZ-a.

Ovaj je prijedlog, kako kaže Čović, nastao u želji da jedan narod ne bira predstavnika drugom narodu tačnije da navodno Bošnjaci ne bi birali Hrvatima predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Čović zaboravlja da su članove Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i Bošnjaka sa teritorije Federacije BiH birali građani Federacije BiH, dakle i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i Ostali u skladu sa Ustavom BiH.

Zanimljivo je da se ništa ne mijenja u Republici Srpskoj, a ni u Federaciji BiH pri izboru člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Dakle, ovim prijedlogom se otklanja navodna diskriminacija Hrvata, ali se ista uvodi Bošnjacima jer prema ovom prijedlogu člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i dalje biraju građani Federacije BiH, a ne samo Bošnjaci, što otvara prostor za nove tužbe i obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.

Kad je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, odnosno kako Čović navodi „hrvatskog člana“, dodana je uslovna kategorija, a to je da „onaj ko bude prvoplasirani pri izboru hrvatskog člana, mora biti prvi u barem tri kantona od pet kantona (ZHK, HNK, SBK, Livanjski i Posavski). Ako ne bude u tri, onda bar u dva kantona. Ako ne bude u dva, barem da bude u jednom kantonu“. Dakle, taj bi kandidat morao biti prvi u tri kantona od pet kantona u kojima živi veći procenat hrvatskog stanovništva. Zaključujemo da glas Hrvata iz kantona sa hrvatskom većinom vriijedi više od glasa Hrvata iz kantona sa bošnjačkom većinom.

Ovdje moramo podsjetiti javnost da je Ustavni sud BiH utvrdio da članovi Predsjedništva nisu zamišljeni kao (legitimni) predstavnici naroda, već građana.

U odluci Ustavnog suda iz 2000. godine (III djelimična odluka u slučaju br. U5/98) stoji da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.

U paragrafu 65. Ustavni sud kaže: "Striktna identifikacija teritorije i određenih etnički definisanih članova institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije čak ni usklađena s pravilima o kompoziciji Predsjedništva BiH, kako su naznačena u članu 5, paragraf 1."

Zatim Ustavni sud podsjeća na odredbe Ustava: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske".

"Ne smije se zaboraviti da Srbin - član Predsjedništva BiH, naprimjer, nije izabran samo glasovima glasača koji su u etničkom smislu Srbi, već glasovima svih građana Republike Srpske bez određene etničke pripadnosti. On, dakle, ne predstavlja Republiku Srpsku kao entitet, niti srpski narod, već sve građane Republike Srpske kao izborne jedinice. Isto važi i za Bošnjaka i Hrvata kao članove koji su izabrani iz Federacije", zaključuje Ustavni sud BiH. Ovaj zaključak Ustavnog suda potpuno poništava tezu da je "legitimno predstavljanje" obaveza po Dejtonskom ustavu.

Dakle, ovaj prijedlog Čovića iako je očito dobio zeleno svjetlo kako od Čovićevih koalicionih partnera tako i međunarodne zajednice mijenja totalno suštinu Dejtonskog mirovnog sporazuma i narušava balans etničkog i građanskog u korist etničkog.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država saopćila da je nemoguće promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava samo kroz Izborni zakon, već su neophodne i izmjene Ustava BiH.

Ali ovo što je Ćović predložio svakako nije provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ovo su njegovi zahtjevi koji nisu u skladu ni sa Dejtonskim mirovnim sporazumima, niti evropskim presudama niti sa ljudskim pravima uopće.

Upitan evropski put ne smije biti kompenzacija za etnički podjeljenu BiH i to na temelju vrlo loših političkih odluka koje vode u još dublje etničke podjele.