Cifre bodu oči. U 2023. godini u FBiH farmaceutska kompanija „Hercegovinalijek“ sa 281 uposlenim ostvarila je prihod od 398.946.615 KM sa ukupnom dobiti od 12.856.048 KM.“Bosnalijek“ sa prihodom od 187.310.908 KM imao je dobitt od 11.505.114 KM zapošljavajući pritom 705 lica. Ali „Farmacija 2011“ iz Bihaća sa svega 20 zaposlenih imala je čak 9.035.070 KM dobiti na svega 41.292.614 KM!? Ostale farmaceutske kompanije „pucaju od ljubomore“ – ne mogu i ne znaju kao menadžment „Farmacije 2011“ – samo štrcnu čarobnim sprejom i stvore se milioni. Naprosto se inkarniraju po mini-max sistemu-minimum ulaganja za maksimalnu dobit po principu seoskih žonglera – deračina na sto načina.
Ćak i ekonomski laik i računovostveni amater primijetio bi u tome nešto mnogo čudno, tim prije što je marža na lijekove ista za sve – 5 posto. Prostom računicom. množenjem marže sa ukupnim prihodom u slučaju bihaćke kompanije dobije se nekih dva miliona KM . Iz te sume se plaćaju radnici, namiruje država,a ostatsak bi bila dobit „Farmacije 2011“ vlasnika Amira Kovačevića.
Je li Kovačević, inače dipl.ing.agronomije, ekonomski čarobnjak sa oko 25 posto dobiti u odnosu na ukupni promet , a „ Farmacija 2011“ po ovom poslovnom poduhvatu najjača kantonalna firma? Kako je njegovih 20 radnika njemu napravilo zaradu od nepunih 10 miliona KM ili kako je svaki zaposleni svome gazdi za godinu dana zaradio pola miliona KM „čistih“ para plus sebi plate i državi šta joj pripada !? Na ova pitanja tek treba da odgovore ekonomska analitika i računovodstveni stručnjaci .
Jesu li u pitanju suptilni računovodstveni trikovi ili poslovni iluzionizam ove vrste ide ivicom zakonitog poslovanja? Da li ovdje, moguće, ima i grubog posezanja za supstancom države. „Povijesni“ poslovni rezultat „Farmacije 2011“ zaintrigirao je, nezvanično, i neke državne agencije, bez obzira što se radi o transparentnom finansijskom izvještaju.
Umjetna ali profitabilna ljubav
Bihaćka farmaceutska kompanija skoro punih 20 godina posluje u neprirodnoj ali unosnoj ljubavi sa vlašću, direktorima zdravstvenih ustanova, bolnica, i , po potrebi , izabranih egzemplara unuutar pravosudja.
Kovačevića firma je svojevremeno poslovala sa Zavodom zdravstvenog osiguranja USK i tadašnjim direktorom Suadom Hamzabegovićem u nepatvorenoj ljubavi, do te mjere strastveno da su se inspektori Finansijske policije FBiH i tužioci počeli raspitivati o prirodi, temeljima i motivima takve požudne „ljubavne veze“.
Federalni poreznici ustanovili su da je Hamzabegović kršio Zakon o javnim nabavkama BiH, prilagođavao tenderske uslove Kovačevićevim firmama ( „Una -Farmacija“ i „Farmacija 2011“) i sklapao sa njima ugovore mimo zakonskih procedura tako da su u njegovom direktorskom mandatu ostvarili promet od oko 80 miliona KM.
Neslužbena ljubav između Hamzabegovća i Kovačevića „planula“ je 2006. godine kada je prvi dodijelio drugom, odnosno njegovoj firmi „Una Farmaciji“ bez tendera posao i proširio listu lijekova na 117 od ukupno 156 lijekova sa esecijalne liste ( prije Hamzabegovića, „Una -Farmacija“ je sa Zavodom imala ugovor za nabavku svega 32 lijeka sa esencijalne liste.) Godine 2008. „Una-Farmacija“ bez tendera dobija dodatnih šest lijekova , dakle 123 od 156 lijekova, a tek 2009. godine Hamzabegović prvi put raspisuje tender na kome, gle slučajnosti, pobjeđuje Kovačevićeva firma i naredne tri godine ona „vlada“ farmaceutskim tržištem u Krajini.
Ostali konkurenti, vidjevši sa kojom upornošću i snagom djeluje interesna ljubav između ZZO i „Farmacije 2011“ odustaju od tendera, jer su se uvjerili da „guraju Sizifov kamen“.
Kovačeviću tek slijedi renesansni period u poslovanju sa krajiškkom vlašću. Početkom 2012. godine Vlada USK proširuje esencijalnu listu na 283 lijeka.
Famozni Hamzabegović, kako pišu bh mediji, krši zakonske procedure i novoj Kovačevićevoj firmi „Farmacija 2011“ dodjeljuje trogodišnji ugovor za isporuku 253 lijeka sa liste. Dakle, „Farmacija 2011“ pokriva čak 89 posto liste,a mrvice ostaju svim ostalim farmaceutskim kućama.
Samo ludak bi ovakav ishod vidio kao prirodan i logičan. Kovačevićeva „Una -Farmacija“ je od 2006-2011.godine imala godišnji promet u prosjeku od 7,8 miliona KM. Od 2012.godine kada „Farmacija 2011“ preuzima posao prosječni promet skače na 11,1 miliona KM.
„Una -Farmacija“ preuzima Kanton od „Bosnalijeka“
Kontraverzni Bužimljanin Hamzabegović u avgustu 2004. godine dolazi na čelo ZZO USK i tada Zavod ima ugovore o nabavci lijekova sa esencijalne liste sa pet firmi: „Bosnalijekom“ i „Medimpexom“ iz Sarajeva , kakanjskim MGM-Farmom, zeničkim „Zefarmom“ i bihaćkom „Una-Farmacijom“. Tada je „Bosnalijek“ isporučivao najviše lijekova ukupno 66, „Una -Farmacija“ 31 lijek,a ostale četiri firme samo one lijekove koje nije imao „Bosnalijek“.
Naredne 2005. direktor Hamzabegović umjesto tendera aneksima produžava ugovor svim dobavljačima, a već naredne godine izdvaja samo dvije firme „Bosnalijek“ Edina Arslanagića i „Una-Farmaciju“ Amira Kovačevića i mimo Upravnog odbora Zavoda pravi neobičan deal – Kovačević postaje većinski dobavljač svih „Bosnalijekovih“ lijekova!?
No, nevjerovatni ustupci Kovačeviću se nižu – Hamzabegovićev Zavod „Una-Farmaciji“ poklanja popust od „Bosnalijeka“ koji je do tada u vidu lijekova isporučivan zdravstvenim ustanovama USK?! Taj bonus ili naturalni rabat je tokom tri godine prije potpisivanja sporazuma sa „Una-Farmacijom“ iznosio 1,2 miliona KM,a lijekove od „Bosnalijeka“ ZZO USK je besplatno dodjeljivao zdravstvenim ustanovama i Kantonalnoj bolnici u Bihaću.
Novim ugovorom sa „Una-Farmacijom“ nestao je naturalni rabat, tačnije „upao“ u finansijski ugovor čime je ZZO USK, domovima zdravlja i KB „Dr.Irfan Ljubijankić“ nanesena šteta veća od 500.000 KM za dvije godine. Zbog sumnjivog poslovanja Finansijska policija u januaru 2009.godine otvara istragu protiv Hamzabegovića i još tri lica.
Sretna zvijezda „Farmacije 2011“ koja je registrirana krajem 2011.godine zvao se Suad Hamzabegović, ma kako god tumačili sintagmu „sretna zvijezda“. Samo mjesec nakon osnivanja Kovačevićeva firma dobija od Hamzabegovića, pardon od ZZO USK posao vrijedan skoro 11 miliona KM. Koliko je „tu“ bio „dobar“ Hamzabegović , može se nagađati, ne i tvrditi, ali generalno uzevši , Hamzabegović je bio naš dobar momak.
Milionske štete krajiškom zdravstvu
Finansijski inspektori su u izvještaju o počinjenom krivičnom djelu naveli da je samo zbog „ukidanja“ konkurencije koja bi na tenderu nudila niže ciljene, ZZO USK od 2005-aprila 2007. godine nanesena šteta veća od 1,1 milion KM. Direktor Hamzabegović je sporadično, kada se osjećao ugroženim, znao i dati pokoju izjavu ili uputiti demant medijima držeći se provjerenih demagoških fraza o teškom sjećanju o detaljima i zakonskim procedurama stvarajući dojam kako je sve okej.
Amir Kovačević je, međutim, dosljedno izbjegavao novinare i taj gard je zadržao do danas, Uporni Hamzabegović je od 2005-2007. ignorirao odluku Vlade USK da ne prihvati njegovu i odluku njegove Komisije za lijekove o usvajanju liste esencijalnih lijekova, nego je radio po svom, a od 18 lijekova kojih nije bilo na Federalnoj esencijalnoj listi lijekova osam lijekova nabavljala je „Una-Farmacija“. Finansijska policija je ustanovila štetu od 2,5 miliona KM.
ZZO USK je tek 2012. godine pokrenuo pregovarački postupak za nabavku lijekova sa esencijalne liste. Posao su dobili Kovačevićeva „Farmacija 2011“, „Medimpex“ i „Farmis“,ali je „Interpromet“ iz Novog Grada preko Ureda za razmatranje žalbi BiH uspješno osporio zakonitost Hamzabegovićevog konkurencijskog postupka. Ured je 2014. naredio ZZO USK da „Interprometu“ uplati 1,2 miliona KM štete.
Zavod se žalio Sudu BiH pa je postupak ponovljen,a direktor „Interprometa“ Dragan Pilipović izjavio je da je Zavod namjerno ignorirao pravila kako bi namjestili posao.
Hamzabegović je Uredu obrazložio da je pregovarački postupak proveo zbog hitnosti nabavke lijekova, ali je Ured smatrao da to nije bio razlog za žurbu. Početkom 2014. godine je u svom rješenju napisao da Zavod mora „Interprometu“ uplatiti oko 1,2 miliona KM zbog štete izazvane nezakonitom nabavkom. Zavod se žalio na ovu odluku Sudu BiH, koji je predmet vratio na ponovni postupak. Nakon ovog nezakonitog pregovaračkog postupka „Farmacija 2011“ je sa Zavodom sklopila ugovor o nabavci 253 lijeka sa esencijalne liste.
Hamzabegvićevu praksu nastavio je njegov nasljednik Jasmin Husetić a 14 apoteka se žalilo Konkurencijskom vijeću BiH jer im je nametnuta obaveza da nabavljaju lijekove isključivo od Kovačevićeve firme.
Najuspješnije farmaceutske kompanije u Federaciji BiH za 2023. godinu: Analiza prihoda i dobiti
Kako je i šta radio tužilac Huzeirović?
Dolaskom v.d. direktorice Aide Dervišević ZZO USK je počeo raditi zakonito. Ona je 2015. raspisalla javni poziv za snabdijevanje lijekovima. Dervišević je prekinula deceniju privilegiranog položaja Kovačevićevih firmi kod nabavke lijekova sa esencijalne liste.
Nakon istrage Finansijske policije FBiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu 2010. godine predat je u nadležnost Tužilaštva USK,a krajem godine tužilac Husein Huzeirović je i pored obilja dokaza donio je naredbu o neprovođenju istrage. Krunski negator urađenog posla Finansijske policije bio je vještak finansijske struke koga je angažirao tužilac Huzeirović. I pored pritužbe Finansijske policije tužilac Huzeirović nije se dao zbuniti i ostao je vjeran stavu o ispravnosti rada direktora Hamzabegovića. No,isto tako je ostala sumnja o moćnom utjecaju Amira Kovačevića na rad krajiškog tužilaštva. Guste spletove finansijskih i drugih transakcija i operacija od 2010. godine do danas tužioci nisu istraživali, a zašto najbolje znaju oni sami.
Naravno, Kovačević je ostao vezan snažnim nitima i za novog direktora ZZO USK Almina Handanagića a revizorski izvještaj iz 2017.godine izostavio je, da li slučajno, naziv firme sa kojom je direktor Handangić uspješno poslovao. Radi se o „Farmaciji 2011“ koja najbolje i najdugovječnije posluje sa skoro svim direktorima ZZO USK, uz časne izuzetke. Da ne zaboravimo i sve direktore bihaćke Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“.
Tako su svojevremeno bivši direktor ZZO USK dr. Handanagić, vlasnik „Farmacije 2011“ Amir Kovačević te bivpi direktor KB Bihać dr. Smail Dervišević često u medijima pominjani u kontekstu lobističkih i drugih aktivnosti oko finansija u krajiškom zdravstvu, da se skroz blago izrazimo i na taj način ogradimo. Kovačević i dan-danas, možda i više nego ranije, jer sada se vrti i više para, tačnije miliona, važi za sivu eminenciju krajiškog zdravstva u bezbroj nijansi, a sve je počelo sa suptilnim i senzibilni direktorom Suada Hamzabegovića pa do danas.
Amir Kovačević važi za uglađenog gospodina koji putuje po svijetu i malokad je , ako je ikad, lično ušao u prostorije ZZO USK. Što se tiče novinara i medija, ista je distanca. Kao što je svojevremeno „bježao“ od novinara CIN-a i FTV-kada su u policijsko-tužilačkom fokusu bile sumnjive radnje u ZZO USK, isto to čini i danas. Iz perioda „uspješne suradnje“ Kovačevića i Handanagića, Handanagićeva zamjenica u ZZO USK Mirza Tatarević sa svega pet godina radnog staža , nezvanično, kupuje u bihaćkom naselju Ozimice II od „dobro poznatog prodavca“. Ako bi neko i pomislio da „kupovina“ ovog stana ima veze sa firmom koja uspješno surađuje sa ZZO USK, to bi bilo pretenciozna tvrdnja. što tvrditi.
