Od privatne vojske do tajnog instrumenta Kremlja, struktura koju je stvorio Prigožin prilagođava se novim oblicima djelovanja u Evropi
Kada je Jevgenij Prigožin poginuo u avionskoj nesreći u augustu 2023. godine, dva mjeseca nakon neuspjele pobune protiv ruskih vojnih vođa, mnogi su mislili da će se Wagnerova grupa završiti s njim.
Plaćeničke snage koje je predvodio postale su jedan od najmoćnijih instrumenata ruskog utjecaja. Borile su se u Ukrajini i proširile svoje prisustvo u nekoliko afričkih zemalja. Njegov pad protumačen je kao kraj Wagnera kao nezavisne strukture.
Prema istrazi koja se zasniva na zapadne obavještajne zvaničnike, to se nije dogodilo. Wagner nije nestao, već je reorganizovan. Borci možda više nisu na prvim linijama fronta, ali mreže koje su ih podržavale ostaju aktivne i, prema navedenim izvorima, služe ruskim interesima čak i unutar zemalja NATO-a.
Od privatne vojske do vozila pod državnom kontrolom
Pod Prigožinovim vodstvom, Wagner je djelovao u sivoj zoni između državne strukture i privatne vojske. Kremlj je negirao direktnu kontrolu, ali je grupa štitila režime prijateljske prema Moskvi, osiguravala rudarske ugovore i učestvovala u borbama u Ukrajini.
Wagner model je omogućio Rusiji da proširi svoj utjecaj bez formalnog angažmana državnih trupa. To je Moskvi pružilo priliku da porekne direktno učešće, a istovremeno profitira od akcija na terenu.
Pobuna i reorganizacija
Prigožinova kratka pobuna u junu 2023. promijenila je ovu ravnotežu.
Ruske vlasti su zvanično potvrdile da je poginuo u avionskoj nesreći 23. augusta 2023. godine, nakon genetskih testova. Među žrtvama je bio i Dmitrij Utkin, ključna figura Wagnera. Prema procjeni američkih obavještajnih službi, nesreća je vjerovatno bila rezultat namjerne eksplozije, koja se široko smatra odmazdom za pobunu.
Nakon njegove smrti, ruska država je preuzela kontrolu. Wagnerova komandna struktura je raspuštena, a borci su morali potpisati ugovore s Ministarstvom odbrane ili se raspustiti.
U septembru 2023. godine, predsjednik Vladimir Putin naredio je pukovniku Andreju Troševu, koji je jednan od glavnih komandanata Wagnera, da preuzme odgovornost za formiranje dobrovoljačkih jedinica za borbenu dužnost u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da Trošev radi za Ministarstvo odbrane, signalizirajući da će osoblje Wagnera biti stavljeno pod državnu komandu.
U međuvremenu, operacije u Africi su integrirane u nove državne strukture, kao što je takozvani "Afrički korpus", koji održava rusko paravojno prisustvo u dijelovima Sahela kojima je ranije dominirao Wagner. Naziv se promijenio, ali su osoblje i mreže ostali.
Novi fokus na Evropu
Zapadne obavještajne agencije vjeruju da su dijelovi mreže koju je stvorio Wagner usmjereni na tajne operacije u Evropi.
Umjesto regrutacije za frontalno ratovanje, posrednici navodno identificiraju ekonomski ranjive pojedince unutar zemalja NATO-a i potiču ih na sabotaže. Kontakti se uglavnom ostvaruju putem šifriranih platformi, poput Telegrama, stvarajući distancu između počinitelja i ruskih službi poput GRU-a, što Moskvi omogućava da negira umiješanost.
Potoje slučajevi u kojima su online radikalizirane osobe izvršile napade na objekte povezane s Ukrajinom. Prema izvještaju, to nisu bile operacije velikih razmjera, ali pokazuju da se digitalno regrutiranje može brzo pretvoriti u konkretne akcije.
Posljedice za NATO
Nakon invazije na Ukrajinu, evropske zemlje su protjerale stotine osumnjičenih ruskih obavještajnih službenika i pooštrile nadzor. To je oslabilo tradicionalne ruske špijunske mreže u Evropi.
U tom kontekstu, čini se da se Moskva više oslanja na labavije, teže praćene strukture. Cilj, prema zapadnim zvaničnicima nije nužno masovno uništenje, već stvaranje neizvjesnosti i unutrašnjih tenzija.
Na osnovu izjava više od 40 evropskih i NATO zvaničnika, dokumentovano je 145 slučajeva poremećaja ili sabotaže koje zapadni zvaničnici pripisuju Rusiji, njenim saveznicima ili Bjelorusiji od 2022. godine. Prema ovoj bazi podataka, broj slučajeva podmetanja požara i eksplozivnih naprava porastao je sa jednog u 2023. na 26 u 2024. godini, a dodatni slučajevi dokumentovani su u 2025. godini.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, sudija koji je izricao presudu Dylanu Earlu, koji je organizirao podmetanje požara u londonskom poslovnom prostoru povezanom s Ukrajinom, izjavio je da je „skrivena ruka interneta donijela rezultate“, dodajući da su anonimni posrednici pronašli mlade ljude spremne izdati zemlju radi financijske koristi.
Kontinuirani obrazac
Wagner više ne djeluje kao polunezavisna vojska. Međutim, njen model – fleksibilan, decentraliziran i teško atributibilan – i dalje postoji.
Ono što je započelo kao plaćenička snaga na udaljenim bojnim poljima postalo je dio šire strategije testiranja zapadne kohezije iznutra. Prigožin više nije živ, ali mreža koju je izgradio ostaje aktivna u novim oblicima.
