U posljednjem desetljeću, perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) nikada nije bila svjetlija. Iako možda neće biti moguće ostvariti punopravno članstvo jedne nove zemlje prije kraja mandata buduće Evropske komisije (EK), realno je očekivati da će do kraja ove decenije barem jedna država zaključiti pregovore o članstvu i čekati na datum prijema.
Hronologija proširenja od osnivanja EU
1957.– Osnivači Evropske ekonomske zajednice – preteče EU
Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, Njemačka
1973.– Prvi talas proširenja
Danska, Irska, Velika Britanija (napušta EU 2020. godine nakon referenduma)
1981.– Drugi talas proširenja
Grčka
1986.– Treći talas proširenja
Portugalija, Španija
1995.– Četvrti talas proširenja
Austrija, Finska, Švedska
2004.Peti najveći tlas proširenja (takozvani Big Bang)
Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija
2007.– Šesti talas proširenja
Bugarska, Rumunija
2013.Sedmi (posljednji talas) proširenja
Hrvatska (najnovija članica)
Novi mandat Evropske Komisije: Fokus na proširenju
Kasna jesen donosi početak petogodišnjeg mandata nove Evropske komisije. Predsjednica Ursula fon der Lajen, koja će ponovo voditi ovu ključnu instituciju do 2029. godine, već je naglasila da će proširenje EU biti jedan od osnovnih prioriteta. Ovo je značajan pomak u odnosu na njen prethodni mandat kada je njen prethodnik, Jean-Claude Juncker, 2014. godine obznanio da tokom njegovog mandata EU neće rasti. Junckerovo upozorenje bilo je "hladan tuš" za zemlje regije koje su od 2003. godine redovno dobijale obećanja o evropskoj perspektivi.
Namjenski Komesar za Proširenje: Dokaz Posvećenosti
Fon der Lajen je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što predstavlja dokaz povećane važnosti ovog portfelja. Ana Pisonero, portparolka EK, naglašava da će proširenje ostati strateški prioritet i u novom mandatu, čime se potencijalno ubrzava proces za zemlje kandidate.
Geopolitički Kontekst: Ruski Uticaj i Proširenje
Invazija Rusije na Ukrajinu pokrenula je novu dinamiku u evropskoj politici, gde moguće članstvo u EU postaje sredstvo za ublažavanje ruskog uticaja na zemlje koje se nalaze između Istoka i Zapada. Ovaj geopolitički pritisak dodatno povećava značaj procesa proširenja.
Deset Zemalja na Čekanju: Nova Geopolitika Proširenja
Prije ruske agresije, sedam zemalja iz regije – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska – bile su u fokusu proširenja. S obzirom na to da su sada uključene i države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija, Moldavija), proces proširenja postaje još važniji.
Od “Big Banga” do Manjih Talasa
Evropska unija je od svog osnivanja 1957. godine prošla kroz sedam talasa proširenja. Najveći "Big Bang" dogodio se 2004. godine kada je EU primila deset novih članica. Iako je malo vjerovatno da će se ponoviti ovakav masovni prijem, EU će verovatno nastaviti sa širenjem u manjim talasima, prilagođenim različitim nivoima pripremljenosti zemalja kandidata.
Posebni Izazovi za Zapadni Balkan
Dok se fokus evropskih zvaničnika često usmjerava na buduće članstvo Ukrajine, zemlje Zapadnog Balkana, koje su duže na čekanju, ne bi trebale biti zanemarene. Crna Gora i Srbija su lideri u regiji, s Crnom Gorom koja je najnaprednija u procesu pristupanja. Međutim, pregovori s Beogradom su zaustavljeni zbog neuvođenja sankcija Rusiji, dok je Crna Gora nastavila s otvaranjem i zatvaranjem poglavlja.
EU na Prekretnici
Evropska unija se nalazi na prekretnici, s mogućnošću daljnjeg proširenja do 2030. godine. Dok su predviđanja ambiciozna, ostvarivanje tih ciljeva zavisiće od političke volje, unutrašnjih reformi u zemljama kandidatkinjama i geopolitičkih faktora. Proširenje će verovatno nastaviti u manjim, ali značajnim koracima, odražavajući kompleksnost i izazove koji predstoje na putu ka punopravnom članstvu.
