BUDŽET KAO IGRALIŠTE

Kanton Sarajevo: Kako su neiskusni upravljači doveli do minusa i rasipanja budžeta

Vlada kantona sarajevo01jpg

U jednom od najvažnijih kantona Bosne i Hercegovine, Kanton Sarajevo, situacija se srozala do te mjere da je ova administracija uspjela izazvati finansijski debakl.

Dok građani pate zbog niza ekonomskih izazova, oni koji donose odluke sjede u svojim udobnim kancelarijama, daleko od stvarnosti koju žive prosječni Sarajlije. Ovaj neuspeh nije rezultat loših vremenskih prilika ili nepredviđenih događaja; naprotiv, iza njega stoji nezrelost i neiskustvo onih koji su postavljeni da upravljaju našim resursima.

Kako očekivati od ljudi bez praktičnog iskustva u realnom sektoru da vode kantonalne poslove? Čini se da su mnogi od njih naučili da pišu političke manifestacije, ali ne i kako se vodi poslovanje. Njihovo razmišljanje o budžetu kao nečemu tuđem, nečemu što su oni tu da „troše“ bez imalo odgovornosti, vodi nas u propast. Ovaj budžet nije njihova igračka; to su naši novci, novci poreskih obveznika koji se pretvaraju u papirnate avione koje će oni letjeti na svom putu do političkog uzdizanja.

Pogledajte njihove poteze: umjesto da optimiziraju troškove i investiraju u projekte koji će koristiti svima, oni troše resurse na besmislene projekte koji ne donose nikakvu vrijednost. Održavanje raznih događaja, nepotrebnih konferencija i slava, umjesto stvaranja radnih mjesta ili poboljšanja javnih usluga, pokazuje koliko su odvojeni od stvarnosti. Svaka nova odluka koju donesu, svaka nova pozicija koju osvoje, samo ih dodatno udaljava od stvarnosti građana koje su dužni služiti.

Uzimanje budžeta zdravo za gotovo

S obzirom na to da je Kanton Sarajevo postao sinonim za rasipanje, ne možemo se oteti dojmu da se ovi neodgovorni pojedinci ponašaju kao da je budžet njihovo lično bogatstvo. Četiri godine provode u foteljama, zarađujući plaće koje bi mnogi u privatnom sektoru sanjali, ali kada dođe vrijeme za odgovornost, svi se povuku, a njihov glas nestane. Oni bace budžet u smeće, ignorirajući posljedice koje njihove odluke imaju na zajednicu.

Pitanje je, koliko dugo ćemo kao društvo tolerisati ovu vrstu nesposobnosti? U svijetu gdje se očekuje odgovornost i transparentnost, naši „lideri“ se ponašaju kao da je politika njihovo privatno igralište. U tom ambijentu, političke igre i međusobne intrige prevladavaju, a briga o građanima ostaje u drugom planu. Ova situacija nije održiva i jasno je da nas vodi prema sve većim problemima.

U trenutku kada se suočavamo s ozbiljnim ekonomskim izazovima, Kanton Sarajevo postaje simbol neuspjeha, a građani su ti koji snose teret ovih odluka. Vrijeme je da se preuzmu odgovornosti i da se okrenemo prema stručnjacima i ljudima s iskustvom, umjesto da nastavimo s politikantima koji nemaju veze sa stvarnim životom.

Samo putem odgovornog upravljanja i stvarnog sagledavanja stanja na terenu možemo izvući Kanton Sarajevo iz ove duboke ekonomske krize. Sada je trenutak da zatražimo od naših vođa da prestanu igrati igre i počnu raditi ono za šta su plaćeni: služiti interesima građana, a ne vlastitim prohtjevima. U suprotnom, ostati ćemo zarobljeni u ovom začaranom krugu neodgovornosti i nerazumijevanja.