Vijeće Kantonalnog suda u Mostaru pravosnažno je odbilo sve optužbe protiv Salmira Kaplana, Ahmeta Ljubovića i Demira Mahmutćehajića – čime je gotovo decenija dug proces oko prekida izbora u Stocu konačno okončan. Trojica optuženih sada su i zvanično oslobođeni svih tačaka koje im je teretilo Tužilaštvo HNK, u predmetu koji je od početka bio obilježen političkim tenzijama, kontroverznim optužbama i dubokim nepovjerenjem prema institucijama.
Optužbe srušene – po treći put
Ovaj predmet, koji se odnosi na događaje iz oktobra 2016. godine i prekid izbornog procesa u Stocu, odavno je prerastao običan sudski slučaj. Tužilaštvo HNK optužilo je Kaplana i ostale za niz krivičnih djela – od uništenja izbornih isprava, sprečavanja službenih osoba u obavljanju poslova, pa sve do teških tjelesnih povreda. Optužnicu je zastupao tužilac Spomenko Jukić, godinama prepoznat kao kadar blizak HDZ-u.
Prvostepeni sud u Čapljini dva puta je proglašavao optužene krivima. Međutim, oba puta Kantonalni sud u Mostaru rušio je presudu – uz vrlo jasnu poruku da prvostepeni sud nije postupao profesionalno ni u skladu sa zakonom. U trećem pokušaju, sud u Mostaru donosi konačnu i odbijajuću presudu, označivši kraj jedne od najkontroverznijih optužnica u Hercegovini posljednjih godina.
Kako je sve počelo – Stolac 2016. godine
Podsjetimo, 2. oktobra 2016. godine, tokom lokalnih izbora, u Stocu je izbila drama nakon fizičkog sukoba tadašnjeg kandidata Inicijative za Stolac, Salmira Kaplana, i predsjednika Opštinske izborne komisije, Ivana Perića. Nakon incidenta, policija je praktično blokirala Stolac, a sva biračka mjesta bila su zatvorena. Time je izborni proces prekinut.
CIK BiH je potom, početkom februara 2017., donio odluku o ponavljanju izbora – ali i o uklanjanju Kaplana, Mahmutćehajića, Ljubovića i Bože Raguža sa kandidatskih lista, uz obrazloženje da su “ometali izborni proces”. To je bila jedna od najdrastičnijih kazni u izbornom sistemu BiH.
Ponovljeni izbori održani su 19. februara 2017. godine, na istim listama kao i prvobitni, ali bez imena onih koje je CIK eliminisao. Inicijativa za Stolac odlučila je bojkotovati izbore, tvrdeći da su poništeni kandidati kažnjeni politički, a ne pravno.
Decenija političke sjene nad procesom
Slučaj Stolac od samog početka pratio je snažan politički miris. Optužnica koju je zastupao Spomenko Jukić – čije se ime u javnosti često vezuje za pravosudne i političke afere – dugo je bila predmet kritika. Mnogi su ukazivali da se proces vodi selektivno, da prvostepeni sud donosi presude bez dovoljno dokaza i da se cijeli slučaj koristi kao poligon za političke obračune.
Činjenica da je Kantonalni sud u Mostaru tri puta ukidao presude iz Čapljine govori sama za sebe. Konačna odbijajuća presuda sada ne oslobađa samo Kaplana i ostale – ona ruši i vjerodostojnost cijelog pravosudnog mehanizma koji je tvrdoglavo gurao optužnice koje se nisu mogle dokazati.
Šta ova presuda znači?
Oslobađajuća presuda ima dvije važne poruke:
Pravna – da je proces protiv Kaplana i ostalih bio neutemeljen, vođen više političkim pritiskom nego dokazima.
Politička – da slučaj Stolac ostaje simbol manipulacije izbornim procesom u sredini gdje je etnička i politička struktura predvidiva, ali i krhka.
Ovih devet godina pokazale su kako jedan incident može biti pretvoren u dugotrajni političko-pravosudni sukob, gdje se presude ruše, vraćaju, prepravljaju – dok na kraju ne ostane samo ono što je bilo jasno od početka: da teret nije mogao biti dokazan.
Kraj procesa, ali ne i priče o Stocu
Stolac je ostao grad u kojem su politički i institucionalni odnosi duboko napukli. Ova presuda neće popraviti sve što se raspalo 2016. godine, ali će barem staviti tačku na jedan od najproblematičnijih pravosudnih postupaka u HNK.
A ono što ostaje, godinama nakon sukoba na biračkim mjestima, jeste dilema: je li pravda konačno pobijedila – ili je samo prestala služiti tuđim političkim ciljevima?
