Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, koje decenijama izaziva političke, pravne i ekonomske kontroverze, ponovo je u fokusu domaće javnosti. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) prošle sedmice naglašeno je da je za trajno i održivo rješenje ovog pitanja potrebna jasna politička volja i spremnost domaćih aktera na kompromis.
Ustavni sud BiH u svojim odlukama ne ostavlja sumnju: država je jedini nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a isključiva nadležnost za njeno regulisanje pripada Parlamentarnoj skupštini BiH. Poslanici u Predstavničkom domu, poput Jasmina Imamovića (SDP BiH), jasno ističu da je donošenje zakona o državnoj imovini od strateškog značaja. „Imovinsko-pravni odnosi su osnova za razvoj lokalnih zajednica, entiteta i države u cjelini. Bez rješenih odnosa ne možete graditi ni kuću, a kamoli velike infrastrukturne projekte“, kazao je Imamović, naglašavajući da zakon mora poštovati odluke Ustavnog suda i potvrditi državu kao titulara prava vlasništva.
Sličan stav zastupa i Safet Kešo iz SDA, podsjećajući da je pravna nesigurnost u vezi državne imovine direktno kočila investicije i privredni razvoj. Prema njegovim riječima, rješenje se može postići isključivo zakonodavnom inicijativom Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu privremena rješenja poput komisija za izuzeće od zabrane raspolaganja mogu omogućiti da ključni infrastrukturni projekti ne ostanu blokirani. Kao primjer, Kešo navodi izgradnju Američke ambasade u Sarajevu, gdje je primijenjena praksa izuzeća od zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Predrag Kojović (Naša stranka) ističe da postoji konsenzus među političkim akterima da PSBiH ima nadležnost nad ovim pitanjem, a konačni oblik zakona o državnoj imovini bit će rezultat političkih razgovora i pregovora. On podsjeća da međunarodni partneri, posebno zemlje Kvinte, vrše pritisak da se pitanje riješi što prije, jer pravna nesigurnost značajno smanjuje investicijsku atraktivnost BiH i usporava infrastrukturne projekte poput Koridora Vc i Južne interkonekcije.
Nihad Omerović (NiP) dodaje da zakon o državnoj imovini mora omogućiti da infrastrukturni i razvojni projekti budu realizovani bez pravnih prepreka, dok istovremeno osigurava da entiteti, kantoni ili lokalne zajednice ne mogu samostalno raspolagati državnom imovinom. On naglašava da Južna interkonekcija predstavlja strateški projekat, ključan za energetsku neovisnost zemlje i otvaranje puta za realizaciju drugih infrastrukturnih projekata.
Očigledno je da se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici: donošenjem zakona o državnoj imovini može se stvoriti pravni okvir koji štiti državne resurse, ubrzava ekonomski razvoj i omogućuje implementaciju ključnih infrastrukturnih investicija. Ključno pitanje ostaje politička volja i spremnost na kompromis među domaćim akterima, kako bi se ovo strateško pitanje konačno stavilo “ad acta” i otvorio prostor za razvoj i stabilnost u zemlji.
