U bh. entitetu Republika Srpska zabilježena su nesvakidašnje visoka pojedinačna mjesečna primanja, koja višestruko premašuju prosječne plate. Najveća isplaćena neto plata u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je čak 186.673 KM, a ostvario ju je radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko. Za poređenje, prosječna plata u RS u julu je iznosila 1.556 KM, što znači da je ovom radniku za samo jedan mjesec isplaćeno čak 119 prosječnih plata.
Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banja Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM. Treće mjesto pripalo je još jednom radniku iz Banja Luke, zaposlenom u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, koji je primio 111.221 KM.
Četvrto mjesto zauzima Banjalučanin, također iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa mjesečnom platom od 96.073 KM. Na petom mjestu nalazi se radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, kojem je isplaćeno 94.645 KM. Šesto mjesto zauzeo je radnik iz Banja Luke iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa primanjem od 90.615 KM.
Sedmo mjesto pripalo je radniku iz Banja Luke, zaposlenom u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM. Na osmom mjestu je Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM. Deveto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za IT sektor, kojem je isplaćeno 86.064 KM. Na posljednjem, desetom mjestu nalazi se radnik iz Banja Luke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.
Prema procjenama stručnjaka, ovako visoka pojedinačna primanja najčešće nisu rezultat uobičajenih radnih performansi ili tržišnih standarda, već predstavljaju posebne slučajeve koji mogu biti povezani s internim finansijskim manevrima unutar firmi. Riječ je, vjerovatno, o vlasnicima ili povezanim licima koja su sebi isplatila sredstva u obliku plata, kako bi izbjegla dodatna poreska opterećenja ili izvršila određene gotovinske transakcije.
Takve isplate značajno odudaraju od prosjeka i otvaraju pitanje regularnosti poslovnih praksi i mehanizama raspodjele dobiti unutar privatnih kompanija.
