Više od 2.000 javnih zvaničnika u Kantonu Sarajevo prijavilo imovinu: Ukupna vrijednost premašuje 350 miliona KM...
Kada je Kantonalna skupština Sarajevo prije nekoliko godina odlučila provjeriti imovinu političara, direktora javnih preduzeća i drugih funkcionera, taj zadatak povjeren je Uredu za borbu protiv korupcije KS. Ovaj ured, u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, zadužen je za prikupljanje, provjeru i čuvanje informacija o imovini svih koji upravljaju javnim sredstvima.
Podaci se evidentiraju u Registru imovine, gdje se vodi evidencija o nekretninama, automobilima, platama, kreditima i dugovima javnih funkcionera. Zakon propisuje da se u prijave uključuje i imovina bliskih srodnika – bračnog ili vanbračnog partnera, djece, roditelja, te usvojitelja i usvojenika. Ako, primjerice, stan ili automobil glasi na ime supruge ili djeteta, to se mora prijaviti.
Ko mora prijaviti imovinu
Obaveza prijave imovine odnosi se na širok spektar funkcionera. To su:
izabrani zvaničnici (zastupnici, vijećnici),
nosioci izvršnih funkcija (premijeri, ministri, gradonačelnici, načelnici, direktori javnih preduzeća i ustanova),
savjetnici, pa čak i oni koji dužnost obavljaju privremeno, na nekoliko mjeseci.
Prema izvještaju Ureda za borbu protiv korupcije KS za 2025. godinu, ukupno je primljeno 2.064 prijave. Od toga, 355 prijava stiglo je od izabranih zvaničnika, dok su 1.704 prijave podnijeli imenovani funkcioneri, a savjetnici su dostavili svega pet prijava.
Uz svoje podatke, funkcioneri su prijavili imovinu za 1.983 bliska srodnika.
Imovina funkcionera
Najviše prijava dolazi sa kantonalnog nivoa – ukupno 1.603 prijave, s nivoa Grada Sarajeva stiglo je 53 prijave, dok su općine prijavile 408. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina – stanova, kuća i zemljišta – svih funkcionera i njihovih srodnika iznosi oko 235 miliona KM. Nosioci izvršnih funkcija drže najveći dio kolača: njihova imovina procijenjena je na oko 195,6 miliona KM. Izabrani zvaničnici prijavili su nekretnine vrijedne oko 39,4 miliona, dok su savjetnici, barem prema dokumentaciji, prijavili imovinu vrijednu oko 300.000 KM.
Pokretna imovina, uključujući automobile i druge vrijedne stvari (iznad 5.000 KM), ukupno je procijenjena na 53,6 miliona KM. Nosioci izvršnih funkcija prijavili su imovinu vrijednu oko 43 miliona, izabrani zvaničnici oko 10,3 miliona, dok su savjetnici prijavili oko 270.000 KM.
Što se tiče godišnjih prihoda, ukupno je prijavljeno oko 73 miliona KM. Nosioci izvršnih funkcija vode s oko 60,3 miliona, izabrani zvaničnici su prijavili 12,5 miliona, a savjetnici oko 150.000 KM.
Dugovanja i kazne
Funkcioneri su, osim imovine, obavezni prijaviti sva dugovanja veća od 5.000 KM. Ukupni prijavljeni dugovi iznose 86,2 miliona KM: nosioci izvršnih funkcija duguju 71,7 miliona, izabrani zvaničnici 14,3 miliona, dok savjetnici duguju oko 140.000 KM.
Ukoliko neko ne poštuje rokove za dostavu imovinskih prijava, Ured može izdati prekršajni nalog. U prošloj godini izdano je 56 kazni. Tri osobe, zbog ponovljenih prekršaja, kažnjene su s po 3.000 KM, dok je preostalih 53 kažnjeno s po 1.000 KM. Tri kazne izrečene su zbog nepredavanja prijave nakon prestanka funkcije, osam zbog nepredavanja prijave prilikom preuzimanja funkcije, a 45 zbog nepredavanja redovne godišnje prijave.
Do sada je 20 osoba platilo kaznu – 17 je iskoristilo opciju plaćanja pola iznosa (500 KM), dok su tri osobe platile po 1.020 KM zbog kašnjenja. Preostalih 32 predmeta još čeka sudsko odlučivanje.
Potreba za izmjenama zakona
Osim prikupljanja podataka, Ured provjerava njihovu tačnost. Svake godine provjerava najmanje 100 nosilaca javnih funkcija i njihovih srodnika, uključujući imovinu, prihode, rashode i kredite, uspoređujući ih s bazama drugih institucija. Ako se utvrdi da je sve u skladu sa zakonima, predmet se zatvara. Ukoliko se pojave nesrazmjeri, Ured obavještava tužilaštvo, Poreznu upravu ili druge relevantne institucije, a eventualni elementi krivičnih djela prosljeđuju se tužiocima. Do sada, međutim, nije utvrđeno kršenje zakona.
Ured je prepoznao problem u zakonu – neprecizno definiranje ko su sve nosioci izvršnih funkcija u Kantonu Sarajevo. To ponekad stvara nejasnoće oko obaveze prijave imovine. Vlada KS je, kroz Strategiju za borbu protiv korupcije do 2028. godine, jasno naglasila potrebu izmjena zakona. Ured je pripremio inicijativu za izmjene i dopune Zakona, koja precizno definiše spisak nosilaca izvršnih funkcija koji moraju prijavljivati imovinu.
Ovaj proces pokazuje koliko je važna transparentnost u radu javnih institucija i koliko su podaci o imovini javnih funkcionera od značaja za povjerenje građana. Sa preko 2.000 prijavljenih imovinskih kartona i ukupnom vrijednošću imovine i prihoda koji prelaze 350 miliona KM, Ured za borbu protiv korupcije KS nastavlja ključnu ulogu u nadzoru nad javnim funkcionerima i zaštiti integriteta javnih funkcija.
