Dugoročne projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), otkrile su kako će izgledati ekonomska karta Evrope do 2030. godine.
Iako se širom kontinenta očekuje značajan rast BDP-a po glavi stanovnika, rang-lista najbogatijih i najsiromašnijih neće pretrpjeti velike promjene. Za Bosnu i Hercegovinu prognoze pokazuju blagi napredak, ali i dalje nedovoljan za ozbiljnije približavanje evropskom prosjeku.Prema objavljenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, jedan od najpouzdanijih alata za poređenje ekonomija, raste u gotovo svim evropskim zemljama. Međutim, iako brojke idu uzlaznom putanjom, kada se uračuna paritet kupovne moći (PPP), stvarni odnos snaga ostaje netaknut. Bogati postaju još bogatiji, dok države Zapadnog Balkana nastavljaju kaskati.Zapadna i Sjeverna Evropa ostaju na tronuKada je u pitanju sami vrh liste, iznenađenja nema. Projekcije pokazuju da će do 2030. godine apsolutni lideri po bogatstvu ostati: Luksemburg, Irska, Švicarska te Skandinavske zemlje (posebno Norveška).Građani ovih zemalja nastavit će uživati u ubjedljivo najvišem životnom standardu na kontinentu. S druge strane, analiza donosi i zanimljiva zapažanja o "starim" evropskim silama. Italija, primjera radi, i dalje bilježi svojevrsnu ekonomsku stagnaciju, s platama koje gotovo da nisu realno rasle decenijama. Suprotno tome, države poput Poljske bilježe ekonomski razvoj znatno iznad prosjeka, polako zatvarajući jaz za Zapadom.
Gdje se nalazi Bosna i Hercegovina?
Za našu državu, MMF-ovi podaci za period do 2030. godine donose ohrabrujuć, ali suštinski usporen trend rasta. BDP po glavi stanovnika u BiH (prema tekućim cijenama) u 2025. godini iznosi oko 10.700 dolara, dok po paritetu kupovne moći on premašuje 24.000 dolara. Do 2030. godine očekuje se nastavak blagog rasta ovih parametara.
Međutim, kada te brojke stavimo u kontekst Evrope, BiH će i do kraja ove decenije ostati prikovana za donji dio tabele, u društvu zemalja poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Trenutne projekcije ekonomskog rasta za BiH kreću se oko 2,2 do 3 posto godišnje. Iako je to znak stabilnosti, ekonomski stručnjaci godinama upozoravaju na surovu realnost: državama Zapadnog Balkana potreban je kontinuiran rast od najmanje 5 do 6 posto godišnje kako bi u razumnom vremenskom roku uopšte mogle sanjati o sustizanju standarda Evropske unije.
Demografski izazovi kao glavna kočnica
Ovdje se postavlja i jedno od najtežih pitanja za naš region koje se često provlači kroz komentare analitičara: Koja je svrha ekonomskog rasta, ako država ostaje bez ljudi?
Za Bosnu i Hercegovinu, ovo je gorući problem. Kontinuiran odlazak radno sposobnog stanovništva, i to upravo u zemlje koje će i 2030. godine biti na vrhu liste (Njemačka, Austrija, Skandinavija), direktno siječe krila dugoročnom ekonomskom potencijalu zemlje. Svako povećanje plata i blagi rast BDP-a na domaćem terenu često budu neutralizovani inflacijom (koja se kod nas i dalje vrti oko 4,5 posto), dok temeljne strukturne reforme neopravdano izostaju.
Do 2030. godine, prosječni građanin BiH imat će nominalno više novca u novčaniku, ali će njegova kupovna moć u poređenju sa stanovnikom Zapadne Evrope i dalje biti skromna. Dok najbogatije evropske zemlje milijarde ulažu u umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i zelenu tranziciju, BiH se i dalje bori sa glomaznom administracijom, korupcijom i osnovnim infrastrukturnim preprekama.
Da bi se prognoze do 2030. godine značajnije preokrenule u našu korist, BiH mora napraviti radikalne zaokrete. Bez snažnijih investicija, olakšavanja poslovanja i kreiranja sistema u kojem mladi vide perspektivu, i 2030. godinu ćemo dočekati na evropskom začelju, čitajući o tome kako su drugi ponovo postali bogatiji.
