Trumpova administracija je bila uporna u tome da SAD treba preuzeti kontrolu nad Grenlandom, navodeći "nacionalnu sigurnost" kao razlog i upozoravajući da će "nešto učiniti" po pitanju teritorije "sviđalo im se to ili ne".
To stavlja Evropsku uniju i NATO u nezavidan položaj jer, iako Grenland, kao samoupravni dio Danske, nije član EU, Danska jeste, a arktičko ostrvo je pokriveno garancijama odbrambenog saveza kroz svoje članstvo.
Evropski lideri su snažno branili suverenitet i teritorijalni integritet Grenlanda i Danske, ali još uvijek ne postoji jasna strategija za odvraćanje Trumpa ili kako odgovoriti ako napravi neki potez. Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u srijedu sastati s danskim i grenlandskim ministrima vanjskih poslova, ali danski ambasador u SAD-u Jesper Møller Sørensen i grenlandski izaslanik Jacob Isbosethsen već su počeli lobirati kod američkih zakonodavaca.
Povećanje vojnih troškova
Diplomatski napori su dijelom usmjereni na rješavanje sigurnosnih problema SAD-a, uz napomenu da postojeći američko-danski sporazum o odbrani iz 1951. godine, ažuriran 2004. godine, već omogućava značajno proširenje američkog vojnog prisustva na ostrvu. Također se ističe izjava danske premijerke Mette Frederiksen da bi američki napad na Grenland značio "kraj NATO-a".
Navodno su se ambasadori NATO-a prošle sedmice u Briselu složili da bi savez trebao povećati vojnu potrošnju na Arktiku, rasporediti više opreme i održavati češće i veće vježbe. Dok se Trumpove tvrdnje da je Grenland "pun kineskih i ruskih brodova svugdje" smatraju pretjeranim, diplomate vjeruju da bi usklađen potez Zapada za jačanje vanjske sigurnosti Grenlanda bio najbolje rješenje za krizu.
Zvaničnici EU navode da bi rješenje moglo biti zasnovano na modelu operacija Baltic Sentry i Eastern Sentry, koje su pokrenute radi osiguranja infrastrukture i zaštite istočnog krila Evrope.
Ekonomske sankcije
Evropska unija, kao tržište od 450 miliona ljudi, teoretski ima značajan ekonomski uticaj na Sjedinjene Američke Države i mogla bi ugroziti mjere koje se kreću od zatvaranja američkih vojnih baza do zabrane kupovine američkih državnih obveznica. Najčešće se spominje instrument EU protiv prisile, koji daje Evropskoj komisiji ovlaštenje da zabrani američku robu i usluge, uvede carine i blokira investicije.
Međutim, za njegovu implementaciju potreban je pristanak država članica, koje izgleda nerado to čine zbog potencijalne ekonomske štete i želje da SAD zadrže kao saveznika po pitanju Ukrajine. Da bi prijetnja sankcijama bila efikasna, Trump bi morao vjerovati da je ona stvarna, što trenutno nije slučaj.
Bivši visoki zvaničnik UN-a Jean-Marie Guéhenno istakao je da se Evropa oslanja na američke tehnološke kompanije: "Bilo da se radi o zaštiti podataka, vještačkoj inteligenciji ili ažuriranju softvera, uključujući i za odbranu, Evropa ostaje na milosti i nemilosti američke dobre volje."
Ulaganje u Grenland
Grenlandska ekonomija uveliko zavisi od godišnjih subvencija Danske, koje su prošle godine iznosile oko 530 miliona eura i pokrile oko polovinu budžeta. Trumpova obećanja da će "uložiti milijarde" mogla bi potaknuti EU da da kontraponudu kako bi ostrvo, koje se smatra potencijalnim budućim glasanjem za nezavisnost, ostalo izvan američkog ekonomskog uticaja.
Raspoređivanje trupa
Spomenute opcije zahtijevaju vrijeme i nije sigurno da li bi zadovoljile Trumpove ambicije. Američki predsjednik je za The New York Times rekao da je američko "vlasništvo" nad ostrvom "psihološki neophodno za uspjeh".
U radu za think tank Bruegel, Moreno Bertoldi i Marco Buti tvrde da vlade EU trebaju "proaktivno zaštititi Grenland od američkog ekspanzionizma" i predlažu da se, u dogovoru s Kopenhagenom i Nuukom, evropske trupe rasporede na ostrvu "kao signal evropske posvećenosti teritorijalnom integritetu Grenlanda".
Iako ovo ne bi spriječilo američku aneksiju, značajno bi je zakompliciralo. "Čak i da ne bi bilo potrebe za oružanim sukobom, prizor Sjedinjenih Država koje zarobljavaju trupe svojih najbližih saveznika uništio bi američki kredibilitet, okaljao njegov međunarodni ugled i imao snažan utjecaj na američku javnost i Kongres", rekli su.
Neželjeni rat
Portparol njemačke vlade prošle sedmice je izjavio da Berlin radi na planu koji uključuje "evropsko odvraćanje", dok je francuski ministar vanjskih poslova spomenuo mogućnost raspoređivanja francuskog vojnog kontingenta.
Kapacitet EU za brzo raspoređivanje omogućava joj mobilizaciju do 5.000 vojnika za odgovor na krize, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo promijeniti proračune SAD-a. "Niko ne vjeruje da je rat između SAD-a i EU poželjan ili da se u njemu može dobiti", rekao je Sergej Lagodinski, njemački zastupnik u Evropskom parlamentu iz redova Zelenih.
„Ali američki vojni potez protiv EU imao bi razorne posljedice po odbrambenu saradnju, tržišta i globalno povjerenje u SAD.“ To bi moglo natjerati Trumpa da dvaput razmisli.
