Stil upravljanja Donalda Trumpa tokom njegovog drugog mandata i dalje izaziva snažne reakcije širom svijeta.
Njegov pristup međunarodnim odnosima karakterišu dvije dominantne osobine: nepredvidivost i transakcijski pragmatizam. Prva od njih često je iznenađivala saveznike i protivrečila dugogodišnjim partnerstvima, dok je druga donosila direktne koristi onima koji su znali kako „igrati po Trumpovim pravilima“.
Analitičari i diplomate ističu da su njegovi politički potezi bili istovremeno šokantni i strateški – sposobni da destabilizuju uobičajene saveze, ali i stvore prilike za određene zemlje koje su brzo reagovale. Izostavljeni iz najnovijih analiza ostaju dva ključna sukoba u kojima je američka administracija pokušavala posredovati: konflikt između Izraela i Hamasa te rat u Ukrajini. Uprkos primirju između Izraela i Hamasa, oba konflikta ostala su uglavnom neriješena, dok Trumpova nepredvidivost često mijenja tok diplomatskih inicijativa.
Pobjednici Trumpove globalne strategije:
Kina: Iako bi se moglo očekivati da će se najveći američki strateški rival suočiti s ozbiljnim udarcima, Kina je tokom drugog Trumpovog mandata uspjela zadržati značajne trgovinske i tehnološke prednosti. Carine koje su inicijalno povećane brzo su ublažene, a susret Trumpa i Xi Jinpinga doveo je do trgovinskog primirja koje je uglavnom koristilo kineskim interesima. Peking je tako uspješno kapitalizovao svoj strateški uticaj u kritičnim sektorima, uključujući rijetke zemne elemente i tehnologiju, dok su napori Washingtona da ograniči kineski tehnološki razvoj bili djelimično ublaženi.
Saudijska Arabija: Trumpova dugogodišnja naklonost Rijadu dosegla je vrhunac tokom njegovog drugog mandata. Posjeta princa Mohammeda bin Salmana SAD-u rezultirala je jačanjem bilateralne ekonomske i vojne saradnje, uključujući planove prodaje aviona F-35 i zajedničke projekte u oblasti umjetne inteligencije, nuklearne energije i kritičnih minerala. Saudijska Arabija je, uz podršku Bijele kuće, postala strateški partner koji dijeli ekonomske i sigurnosne interese sa SAD-om.
Sirija: Neočekivani preokret u američko-sirijskim odnosima obilježen je posjetom predsjednika Ahmeda al-Sharaa Washingtonu. Posjeta je dovela do smanjenja sankcija i pokazala da, čak i u regionima s dugogodišnjim tenzijama, Trumpova nepredvidivost može otvoriti prostor za diplomatske koristi. Sirija, uz podršku Bijele kuće, dobila je priliku za djelimično normaliziranje ekonomskih i političkih veza s međunarodnom zajednicom.
Argentina: Bliski odnosi s predsjednikom Javierom Mileijem omogućili su Argentini da osigura podršku SAD-a kroz političke i finansijske aranžmane. Trumpova javna podrška Mileiju uoči parlamentarnih izbora naglašava transakcijski karakter njegove diplomatije – ekonomska pomoć bila je direktno vezana za izborne rezultate.
Pakistan: Nakon ranijih kritika, Pakistan je uspio izgraditi most prema Washingtonu kroz saradnju u borbi protiv terorizma. Novi diplomatski ton i lična naklonost prema vojnom vrhu otvorili su vrata za jačanje bilateralnih odnosa i razne ekonomske i strateške inicijative.
Gubitnici Trumpove strategije:
Venecuela: Snažna retorika i vojni pritisak pretvorili su Venecuelu u centralnu metu Trumpove administracije. Prijetnje vojnom intervencijom i sankcije doprinijeli su destabilizaciji lokalne ekonomije i dodatno izolovali režim Nicolasa Madura.
Iran: Izraelska i američka vojna akcija u junu, zajedno sa sankcijama i regionalnim pritiscima, značajno je oslabila iranski strateški položaj. Dugoročno, iranska nuklearna ambicija i regionalna moć pretrpjeli su teške udarce, što će oblikovati geopolitičku ravnotežu u narednim godinama.
Južnoafrička Republika: Kontroverze oko Trumpovih tvrdnji o „genocidu bijelaca“ i sankcije u vidu carina i smanjenja pomoći destabilizovale su odnose između Washingtona i Pretorije. Lokalna politika i tužbe protiv Izraela dodatno su pogoršale situaciju.
Kanada: Prijetnje aneksijom i visoke carine dovele su do ozbiljnog zahlađenja odnosa s SAD-om. Pored trgovinskih prepreka, politička retorika Bijele kuće dodatno je pogoršala bilateralne odnose.
Indija: Odnosi s Indijom, tradicionalnim saveznikom, doživjeli su oštar pad zbog trgovinskih nesuglasica i odbijanja da se Trumpu pripišu zasluge za posredovanje u sukobu s Pakistanom. Carine i neuspjeli trgovinski pregovori označili su trenutni slab međunarodni status New Delhija u odnosu na Washington.
Trumpov drugi mandat demonstrira koliko ličnost predsjednika SAD-a može oblikovati globalne saveze i konflikte. Njegova nepredvidivost i transakcijski pristup stvorili su prilike za neke zemlje, dok su druge ostale na udaru političkih i ekonomskih posljedica. Analitičari ističu da je upravo kombinacija ovih faktora redefinisala globalnu geopolitičku kartu, ostavljajući trajne posljedice na međunarodnim odnosima.
