Iran je 2023. godine predstavio hipersonični projektil, za koji tvrdi da može pogoditi Izrael za 400 sekundi i izbjeći obrambeni sistem Iron Dome
Izrael je jučer pokrenuo kopnenu invaziju u Libanu. Danas je došlo do nove eskalacije - izraelska vojska kaže da su rakete ispaljene iz Irana na Izrael. Sirene su se oglasile širom Izraela.
Ova vijest dolazi nakon što je visoki zvaničnik Bijele kuće izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju naznake da se Iran sprema uskoro pokrenuti napad balističkim projektilima protiv Izraela. Neimenovani zvaničnik je također upozorio da bi direktan napad Irana na Izrael imao ozbiljne posljedice.
Koliko je jaka iranska vojska?
Prije svega, treba odijeliti regularnu, tradicionalnu vojsku i Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC). Radi se o gardi koja je dominantna, ali ne i jedina grana iranskih oružanih snaga. IRGC je osnovan nedugo nakon Islamske revolucije 1979. Smatra se ključnom komponentom iranske vojne moći.
Što se tiče sveukupne vojne snage Irana, prema stranici Global Firepower, koja svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga od najjačih do najslabijih, Iran zauzima 14. mjesto. Izrael na istoj ljestvici zauzima 17. mjesto. Navodi se da Iran ima 1.18 miliona aktivnih vojnika, od čega je 350 hiljada rezervista, a 220 hiljada pripada raznim paravojnim formacijama.
Imaju ukupno 551 avion. Borbena flota sastoji se od 186 aviona. Što se tiče jurišnih aviona, Iran ih ima 21, od čega je spremnih za rat, kako se navodi na stranici, njih 15. Imaju 1996 tenkova (spremnih za borbu 1397) te 101 brod, od čega je sedam fregata i 19 podmornica. Nemaju nosače aviona.
Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila na Bliskom istoku
Zabrinutost među iranskim susjedima izaziva iranski program balističkih projektila. Afshon Ostovar, profesor nacionalne sigurnosti na Mornaričkoj poslijediplomskoj školi i stručnjak za iransku vojsku, za New York Times je rekao da Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila i dronova na Bliskom istoku.
To uključuje krstareće rakete i protubrodske rakete, kao i balističke rakete dometa do 2000 kilometara, odnosno više od 1200 milja. Dakle, mogu pogoditi bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Izrael.
Nije moguće iznijeti tačne brojke, ali Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u SAD-u poručio je prije nekoliko godina da Iran posjeduje hiljade raketa, što podrazumijeva desetak tipova projektila. IRGC nadzire iranski program balističkih projektila. Ova garda koristila je projektile za napad na sunitske muslimanske militante u Siriji i opozicione skupine iranskih Kurda u sjevernom Iraku.
Iran je 2023. godine predstavio hipersonični projektil, za koji tvrdi da može pogoditi Izrael za 400 sekundi i izbjeći obrambeni sistem Iron Dome. Stručnjaci su tada govorili da je održivost tog oružja upitna.
Iran nije skrivao ogromne količine bespilotnih letjelica i projektila tokom vojnih parada, a ima ambicije ući u velik izvozni posao s bespilotnim letjelicama. To su letjelice koje već koristi Rusija u Ukrajini. Radi se o dronovima Shahed-136. Ovi dronovi dobili su nadimak "dronovi samoubojice" jer pri sudaru eksplodiraju.
Kakve su iranske nuklearne sposobnosti?
New York Times je zaključio da se iranska vojska smatra jednom od najjačih u regiji u smislu opreme, kohezije, iskustva i kvalitete osoblja, ali daleko zaostaje za snagom i sofisticiranošću oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i nekih evropskih zemalja.
Problem je to što velik dio aviona potiče iz doba šaha Mohammeda Reze Pahlavija, koji je vodio Iran od 1941. do 1979., a mnogi su onesposobljeni zbog nedostatka rezervnih dijelova. Zemlja je također kupila malu flotu od Rusije 1990-ih, kažu stručnjaci. Dodaju da su iranski tenkovi i oklopna vozila stari i da zemlja ima samo nekoliko velikih mornaričkih brodova.
Iran službeno nema nuklearne bombe, no smatra se da je Teheran značajno unaprijedio svoj nuklearni program otkako se Trumpova administracija 2018. godine povukla iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Američki izvještaji govore kako nema dokaza o tome da je Iran nastavio rad na proizvodnji nuklearnog oružja, što je bio slučaj 1990-ih i ranih 2000-ih godina.
IDF je osnovan 31. maja 1948., samo dvije sedmice nakon izraelske deklaracije o nezavisnosti. Od svog osnivanja, njegova vodeća načela oblikovana su potrebom zemlje da se brani od brojčano nadmoćnijih susjeda. Primarni element ove doktrine je uvjerenje da si Izrael ne može priuštiti da izgubi ijedan rat.
Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja Global Firepower objavljena je sredinom godine. Izraelske odbrambene snage su prema podacima Firepowera na 17. mjestu, dok je Iran na 14. poziciji. Iako Global Firepower otkriva neke odnose snaga i pristojan je pokazatelj vojnog potencijala, generalno se ne smatra najpouzdanijim načinom rangiranja jer ne uzima sve važne parametre u obzir. Ovoj listi se najviše zamjera što u obzir uzima brojke specifičnih naoružanja, a ne bazira se dovoljno na visokoj tehnologiji te stepenu obuke i borbenog iskustva same vojske.
Pogotovo to vrijedi za Izrael, čija snaga se očituje upravo u naprednom naoružanju, što podrazumijeva sofisticirane zračne snage i sisteme odbrane od projektila. U zemlji postoji i obavezna vojna služba, što doprinosi velikoj i dobroj vojsci.
Global Firepower ne sagledava niti aspekt partnera, a jasno je kolike Izrael koristi ima od Sjedinjenih Američkih Država, uvjerljivo najjače vojne sile na svijetu.
Žene idu dvije godine u vojsku
Prema ovim podacima, izraelsko vojno osoblje broji 646 hiljada ljudi, od čega se aktivnima smatraju 173 hiljade. U rezervnom sastavu je 465 hiljada vojnika. Kopnenu vojsku čini 200 hiljada vojnika, osoblje zračnih snaga broji 89 hiljada vojnika, a mornaricu čini oko 20 hiljada, prenosi Index.
Razdoblje služenja vojnog roka traje 32 mjeseca za muškarce i 24 mjeseca za žene, a nakon toga slijedi decenijama dugo razdoblje obvezne rezerve (do 50. godine za žene i 55. godine za muškarce).
Izraelska mornarica broji ukupno 109 plovila, dok zračne snage u svom sastavu imaju 656 različitih jedinica, od čega 323 borbena aviona. Izraelske snage u sastavu imaju i 1015 bespilotnih letjelica, od čega borbenih 350. Što se tiče kopnenih snaga, Izrael ima ukupno 21.114 jedinica. Tu je 1370 tenkova te 7714 ostalih borbenih vozila.
Čuvena Željezna kupola
Smatra se da Izrael ima najbolju protuzračnu odbranu na svijetu, posebno razvijenu za odbranu od svih vrsta raketa i projektila. Uz proturaketne sisteme Arrow 3 i David‘s Sling, najdojmljiviji je raketni sistem Iron Dome, odnosno Željezna kupola.
Radi se o mobilnom sustavu protuzračne odbrane koji funkcioniše u svim vremenskim uslovima. Razvile su ga dvije izraelske firme, Rafael Advanced Defense Systems i Israel Aerospace Industries, a glavni mu je cilj locirati, presresti i uništiti rakete koje ciljaju na naseljeno ili strateški važno područje.
Jedan od najboljih tenkova na svijetu
Što se tiče izraelske proizvodnje oružja, treba istaknuti tenk Merkava IV, koji je sličan njemačkom bojnom tenku Leopard 2 koji je postao poznat po upotrebi u Ukrajini. Radi se o tenku koji je Izrael počeo proizvoditi nakon što je njegov oklopni korpus pretrpio teške gubitke protiv Egipta i Sirije u ratu 1973. godine, s ciljem smanjenja ovisnosti o stranim isporukama oružja.
Izraelske odbrambene snage lete najvećim kontingentom F-16 izvan zračnih snaga SAD-a. Čuven je lovac F-16I Sufa (Sufa znači grmljavinska oluja na hebrejskom). Prva flota stigla je u Izrael 2004. godine i sadržavala je niz specijaliziranih modifikacija na modelu F-16 Fighting Falcon, koji je svoj prvi let izveo 1976. godine. Otprilike polovina Falconove avionike zamijenjena je izraelskim inovacijama, što avionu daje neke specifične prednosti.
Vjeruje se da Izrael ima nuklearno oružje
Općenito se vjeruje da Izrael posjeduje i nuklearno oružje. Procjene izraelskih zaliha kreću se između 80 i 400 nuklearnih bojevih glava i vjeruje se da zemlja posjeduje sposobnost isporuke na nekoliko načina, uključujući avione i krstareće rakete koje se lansiraju s podmornica.
Amerikanci Izraelu daju milijarde i milijarde dolara
Snaga izraelske vojske ne može se posmatrati bez savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kao kupac i korisnik američke vojne opreme, Izrael je uključen u zajednički razvoj vojne tehnologije i redovno učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama s američkim i drugim snagama.
I nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, SAD je odlučio poslati više vojnih brodova i aviona bliže Izraelu kao znak podrške. Izrael je najveći kumulativni primatelj vojne pomoći od Sjedinjenih Država od Drugog svjetskog rata te se smatra kako je SAD Izraelu osigurao 150 milijardi dolara bilateralne pomoći.
Na snazi je i treći Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje. Američka vlada 1999. potpisala je Memorandum o razumijevanju kojim se obvezala Izraelu godišnje osigurati najmanje 2.67 milijardi dolara vojne pomoći u sljedećih deset godina.
U 2009. godišnji iznos je podignut na tri milijarde dolara, a 2019. iznos je ponovo povećan te sada iznosi najmanje 3.8 milijardi dolara koje SAD predaje Izraelu svake godine.
