Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine o izmjenama u sastavu i načinu rada Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ponovo su otvorile raspravu o efikasnosti i kontinuitetu jedne od ključnih institucija za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa u zemlji.
Prema informacijama objavljenim u službenim dokumentima, Predsjedništvo BiH je početkom godine usvojilo set odluka koje predviđaju značajne promjene u strukturi Komisije, uključujući vraćanje međunarodnih članova i redefinisanje mehanizama odlučivanja, kao i ukidanje dosadašnjih blokadnih mehanizama u procesu glasanja.
Rokovi istekli, imenovanja još nepoznata
U okviru tih odluka predviđeno je da se u roku od 90 dana imenuje novi saziv Komisije, čime bi automatski prestao mandat ranijem sastavu imenovanom 2021. godine. Međutim, iako je odluka objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, javnost do danas nema potvrđene informacije da li je proces imenovanja novih članova zaista i proveden u skladu s predviđenim rokovima.
Ova situacija stvara institucionalni vakuum u kojem nije jasno da li Komisija uopšte funkcioniše u punom kapacitetu ili djeluje u tehničkom mandatu, što dodatno komplikuje procese odlučivanja o zaštiti nacionalnih spomenika.
Sastav Komisije i uloga međunarodnih članova
Prema predviđenom modelu, Komisija bi trebala imati pet članova – dva iz Federacije BiH, jednog iz Republike Srpske i dva međunarodna eksperta koje imenuje UNESCO. Takav sastav osmišljen je s ciljem balansiranja domaćih političkih interesa i osiguravanja stručnog, međunarodno priznatog nadzora nad zaštitom kulturne baštine.
Povratak stranih stručnjaka u proces odlučivanja tumači se kao pokušaj jačanja profesionalnog karaktera Komisije, ali i kao odgovor na dugogodišnje političke blokade koje su često usporavale donošenje odluka.
Unutrašnje blokade i ograničen rad
Prema dostupnim informacijama iz same institucije, trenutni rad Komisije obilježen je otežanim donošenjem odluka i rijetkim konsenzusima. Predstavnici Komisije upozoravaju da se odluke donose sporadično, što utiče na dinamiku zaštite i obnove kulturno-historijskih objekata širom zemlje.
Posebno je naglašena činjenica da Komisija ima ključnu ulogu u odobravanju rekonstrukcija objekata koji su proglašeni nacionalnim spomenicima, što uključuje i historijski urbani prostor Starog Grada u Sarajevu, gdje svaki zahvat mora proći kroz njenu saglasnost.
Značaj institucije i posljedice zastoja
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja jednu od rijetkih državnih institucija u Bosni i Hercegovini koja ima direktnu nadležnost nad zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa na cijeloj teritoriji zemlje. Njene odluke imaju pravno obavezujući karakter i utiču na urbanistički razvoj, restauraciju i očuvanje objekata od historijskog značaja.
Zbog toga svaki zastoj u njenom radu ima šire posljedice, ne samo administrativne, nego i kulturne i urbanističke, jer usporava procese obnove i zaštite najvrijednijih dijelova arhitektonske baštine.
Neizvjesnost oko daljeg funkcionisanja
U trenutku kada rokovi za implementaciju odluka formalno ističu, a imenovanja nisu javno potvrđena, ostaje otvoreno pitanje kako će Komisija funkcionisati u narednom periodu i da li će doći do institucionalnog kontinuiteta bez daljih zastoja.
Odsustvo jasnih informacija iz nadležnih institucija dodatno pojačava neizvjesnost, dok stručna javnost upozorava da produženi institucionalni vakuum može imati dugoročne posljedice po zaštitu kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
