Gospodarska komora Slovenije (GZS) nada se da će se što više prijedloga iz njezina gospodarskog programa uvrstiti u novi koalicijski sporazum kako bi se osiguralo konkurentnije poslovno okruženje, koje je, kako kaže, ključno za ubrzanje razvoja.
-Ako želimo da Slovenija diše punim plućima u razvojnom smislu, da postigne što veću dodanu vrijednost, veću produktivnost, a time i veće plaće i usluge koje država nudi, morat ćemo promijeniti odnos prema gospodarstvu i donijeti gospodarski program koji će odražavati gospodarstvo kakvo želimo imati, rekla je Vesna Nahtigal, glavna direktorica GZS.
Razočarani su prošlogodišnjim gospodarskim rastom, koji se očekivao oko jedan posto, a nastavak kriza i nepredvidivo poslovno okruženje oslabili su konkurentnost gospodarstva.
Među postignućima prošle godine, Nahtigal je navela utjecaj na cijene električne energije i promjene u mrežnoj naknadi, shemu skraćenog radnog vremena, reviziju sustava evidentiranja radnog vremena, lakše zapošljavanje stranaca, veću fleksibilnost u radu starijih osoba, donošenje Zakona o podjeli dobiti zaposlenika, digitalizaciju građevinskih dozvola i odgodu obaveznog izvještavanja firmi o održivim mjerama.
Osim toga, gospodarstvo je, između ostalog, opterećeno doprinosom za dugotrajnu njegu, koji bi se trebao promijeniti u skladu s vladinim obećanjima, te uvođenjem obveznog zimskog odmora. Nema potrebnih promjena radnog zakonodavstva kako bi se smanjili problemi u osiguravanju radne snage, naveo je, između ostalog, Nahtigal.
Gospodarska komora želi da vlada sluša firme i uskladi minimalnu plaću samo sa stopom inflacije. Najava ministra rada Luke Mesca o povećanju na 1000 eura neto ili za oko 16,5 posto bila je preuranjena i izazvala je mnogo zabrinutosti u gospodarstvu, rekao je Mitja Gorenšček, glavni izvršni direktor Gospodarske komore.
-U ime tvrtki i Gospodarske komore, vladi objavljujemo da se snažno protivimo takvom povećanju minimalne plaće, naglasio je.
Povećanje minimalne plaće obično utječe i na ostale plaće u tvrtki, jer se u suprotnom remete odnosi, a tvrtke ne bi mogle uskladiti ostale plaće s predloženim povećanjem minimalne plaće, rekao je.
Gospodarska komora želi konkurentnije poslovno okruženje kako bi tvrtke mogle stvarati bolje poslovne rezultate, što bi omogućilo isplatu plaća većih od minimalne, tako da bi minimalna plaća „ostala samo statistička kategorija“. Gorenšček je potvrdio da su konsultacije ministra sa socijalnim partnerima zakazane za 16. januara nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), a prije toga očekuju i sastanak s premijerom Robertom Golobom o toj temi.
Reakciju premijera na najavu povećanja minimalne plaće shvaćaju kao njegovo protivljenje ministrovoj namjeri. Također pozdravljaju mišljenje premijera da treba promijeniti sistemsku regulaciju određivanja minimalne plaće.
Podsjetili su na učinak promjena poreza na dohodak uvedenih 2023. godine, koje su, prema izračunima Komore, primateljima minimalne plaće u tri godine oduzele 2100 eura neto, te su se založili za uvođenje prethodne uredbe.
Glavni problem sa zimskim bonusom bio je taj što je došao neposredno prije kraja godine, rekao je Gorenšček. Izrazio je očekivanje da će se Ustavni sud složiti s inicijatorima revizije u vezi s valjanošću retroaktivnosti i utvrditi da su firme dužne isplatiti samo proporcionalni dio zimskog bonusa za 2025. godinu.
Sve je manje vremena za ispunjenje preostalih obećanja koja su navela poslodavce da se vrate ESS-u - za promjene u dugotrajnoj skrbi i u prekograničnom pružanju usluga, upozorio je.
Protive se prekomjernom prikupljanju sredstava u dugotrajnoj skrbi, a u prekograničnom pružanju usluga žele iste uvjete kao i njihovi konkurenti, primjerice u Austriji.
Također očekuju donošenje zakona kojim će se olakšati poslovanje energetski intenzivnih tvrtki, a u vezi s izmjenom Zakona o zaštiti okoliša u vezi s ekološkim suglasnostima i procjenama utjecaja na okoliš predlažu donošenje omnibusa na europskoj razini.
