Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković boravio je u Briselu gdje je, na poziv visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, učestvovao na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana.
Sastanak je okupio šefove diplomatija kako bi se razmijenila mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima koji oblikuju evropsku i regionalnu sigurnosnu arhitekturu, kao i o jačanju stabilnosti i saradnje u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (ZBOP). Poseban akcenat stavljen je na nastavak koordinacije u okviru prioriteta vanjske politike Evropske unije.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH saopćeno je da je Konaković tokom obraćanja istakao kako Bosna i Hercegovina ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu i jačanju partnerskih odnosa s Evropskom unijom.
On je naglasio da se stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana ne mogu posmatrati odvojeno od šire evropske sigurnosne slike, te da politika proširenja EU ostaje jedan od ključnih instrumenata za dugoročnu stabilnost regiona.
Govoreći o usklađenosti BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ministar je naveo da je Bosna i Hercegovina tokom 2025. godine ostvarila potpuno usklađivanje sa 140 mjera ZVSP-a, uključujući odluke i izjave Evropske unije, čime je, kako je istaknuto, postignut nivo od 100 posto usklađenosti. Dodao je da se taj trend nastavio i tokom 2026. godine.
Konaković je u svom obraćanju posebno ukazao na šire posljedice ruske agresije na Ukrajinu po evropsku i globalnu sigurnosnu arhitekturu, naglašavajući važnost jedinstvenog odgovora međunarodne zajednice, kao i potrebu jačanja otpornosti na hibridne prijetnje i vanjske uticaje.
U saopćenju MVP-a navodi se i da je ministar skrenuo pažnju na značaj kontinuirane međunarodne podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu, ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i institucijama zaduženim za njegovo provođenje, posebno uoči predstojeće rasprave Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH, kada će biti predstavljen izvještaj visokog predstavnika.
Konaković je upozorio da aktuelni politički trenutak u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu izborne godine, nosi dodatne rizike zbog, kako je naveo, zapaljive retorike i osporavanja ustavnog poretka. Istakao je da je u takvim okolnostima od ključne važnosti očuvanje stabilnosti, pravne sigurnosti i institucionalnog kontinuiteta.
U tom kontekstu, naglasio je ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR) kao jednog od ključnih mehanizama za očuvanje mira i implementaciju Dejtonskog sporazuma. Pozvao je države članice Evropske unije da se aktivno uključe u zaštitu integriteta i kapaciteta OHR-a, kao i u proces imenovanja novog visokog predstavnika, uz posebnu odgovornost članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC Steering Board).
Dodao je da je u aktuelnim geopolitičkim okolnostima neophodno jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u i njegovoj ulozi u Bosni i Hercegovini.
Na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove EU (FAC), Konaković je učestvovao i na visokom sastanku Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece, kojim su predsjedavali Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, zajedno s ministrom vanjskih poslova Ukrajine i šeficom diplomatije Kanade.
Tokom sastanka razmatrana su pitanja nezakonite deportacije i prisilnog premještanja ukrajinske djece od strane Ruske Federacije, kao i sistematski pokušaji prikrivanja njihovog identiteta i mjesta boravka.
Konaković je u svom obraćanju izrazio snažnu podršku radu Međunarodne koalicije, naglašavajući da Bosna i Hercegovina ovo pitanje ne posmatra samo kao međunarodni problem, već i kroz vlastito historijsko iskustvo.
Podsjetio je na stradanja djece tokom opsade Sarajeva i rata u Bosni i Hercegovini, navodeći da je prošle sedmice u glavnom gradu obilježen Dan sjećanja na 1.601 ubijeno dijete tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine.
“Svako dijete je važno, svako ime je važno, a svako dijete odvojeno od svoje porodice, identiteta, jezika, doma i zemlje predstavlja ranu za čovječanstvo u cjelini”, poručio je Konaković.
