Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju u kojem je upozorio na posljedice mogućeg smanjenja američkog prisustva u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da bi takav potez mogao ohrabriti ruski utjecaj i dodatno destabilizirati prilike u zemlji i regionu.
Na početku obraćanja Konaković je naglasio da Bosna i Hercegovina izuzetno cijeni dugogodišnje partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, podsjećajući na ključnu ulogu Washingtona u zaustavljanju rata, kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma te očuvanju mira i teritorijalnog integriteta države.
“Čast mi je obratiti vam se u trenutku od posebne važnosti za BiH, njenu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i kontinuiranu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. BiH duboko cijeni svoje historijsko i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uloga SAD-a u okončanju rata, oblikovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju mira i podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu i institucionalnoj funkcionalnosti BiH bila je odlučujuća i ostaje od trajne važnosti”, naveo je on.
Istakao je da Dejtonski mirovni sporazum smatra jednim od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a nakon Hladnog rata te naglasio da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za članstvo u Evropskoj uniji, uz uvjerenje da evropski i američki interesi na zapadnom Balkanu moraju ostati usklađeni.
Konaković se posebno osvrnuo na nedavne poruke Ambasade SAD-a u Sarajevu o budućnosti međunarodnog prisustva u BiH, izrazivši zabrinutost zbog mogućnosti da Washington smanji svoj angažman.
“Svako smanjenje uloge SAD-a rizikovalo bi otvaranje prostora koji bi brzo mogli popuniti Ruska Federacija, njeni saveznici i lokalni proksiji, kao i drugi akteri čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje dejtonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti Bosne i Hercegovine i širenje malignog utjecaja na zapadnom Balkanu. Imenovanje sljedećeg visokog predstavnika putem Vijeća za provedbu mira je stoga od izuzetne važnosti”, podcrtava Konaković.
U pismu je naglasio da Ured visokog predstavnika i dalje ima nezamjenjivu ulogu u zaštiti Dejtonskog sporazuma, posebno dok postoje politički pokušaji osporavanja ustavnog poretka i državnih institucija.
“To je i naš cilj. Međutim, u sadašnjim okolnostima, izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonske ovlasti, ostaju neophodan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih akcija i direktnih napada na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak te suverenitet i teritorijalni integritet BiH.”
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Konaković tvrdi da Bosna i Hercegovina danas nije suočena s etničkim sukobom, već sa geopolitičkom krizom iza koje, kako navodi, stoji Moskva.
“Trenutna kriza u BiH u svojoj srži nije etnički ili međuetnički sukob, kao što bi mnogi mogli pretpostaviti na osnovu naše bolne prošlosti. Ovog puta, kriza je geopolitička. Nju namjerno generiše i instrumentalizira Ruska Federacija preko svog najistaknutijeg lokalnog proksija, Milorada Dodika, koji lične, secesionističke i geopolitičke interese stavlja ispred ustavnog poretka, demokratskih normi i budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine.”
Kako bi ilustrirao da su pomirenje i saradnja u BiH mogući, Konaković je naveo i vlastito iskustvo iz ratnog perioda.
“Godine 1992., kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Republike Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tokom rata. Na suprotnoj strani linije fronta nalazio se sadašnji poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki zvaničnik Srpske demokratske stranke. Bili smo doslovno na suprotnim stranama u ratu. Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, sarađujemo i radimo za bolju, mirniju i evropsku budućnost naše djece i naše zemlje.”
U nastavku pisma Konaković je upozorio i na, kako navodi, intenzivne veze predsjednika SNSD-a Milorada Dodika s Rusijom, podsjećajući da se Dodik od početka ruske invazije na Ukrajinu više puta sastajao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Također je izrazio zabrinutost zbog najava nastavka saradnje s ruskim energetskim gigantom Gazpromom, ističući da energetska zavisnost predstavlja i sigurnosni problem.
Posebno je naglasio značaj projekta Južne interkonekcije, koji vidi kao ključni korak ka energetskoj nezavisnosti Bosne i Hercegovine i smanjenju oslonca na ruski gas.
Na kraju pisma Konaković je poručio da je nastavak koordiniranog djelovanja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država od presudnog značaja za očuvanje mira, ustavnog poretka i evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Obraćanje je zaključio u nešto vedrijem tonu, osvrnuvši se na predstojeći duel nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država na Svjetskom prvenstvu.
“Na kraju, dozvolite mi da dodam i vedriju notu u vremenu ozbiljnih političkih zabrinutosti. Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro će se susresti na fudbalskom terenu u šesnaestini finala FIFA Svjetskog prvenstva čiji su domaćin Sjedinjene Američke Države. Iskreno se nadam fer i sportskoj utakmici i neka pobijedi bolji tim na terenu. Kakav god bio konačni rezultat, uvjeren sam da će on samo dodati još jedno nezaboravno poglavlje prijateljstvu između BiH i SAD-a”, podcrtao je Konaković.
