Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je danas na sastanku ministara vanjskih poslova grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“ u Bratislavi, održanom na poziv šefa slovačke diplomatije Juraja Blanára.
Riječ je o neformalnom, ali politički važnom formatu koji okuplja nekoliko država članica Evropske unije — Austriju, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju, Češku, Grčku i Slovačku — koje aktivno zagovaraju ubrzanje evropskog puta zemalja Zapadnog Balkana i jačanje regionalne saradnje kao ključnog preduslova stabilnosti.
Sastanak je bio podijeljen u dvije tematske sesije, a fokus je bio na sigurnosnoj situaciji u regionu, regionalnoj povezanosti i dinamici evropskih integracija.
Govoreći u okviru sesije posvećene postepenoj integraciji Zapadnog Balkana, Konaković je naglasio da evropski put regiona mora biti praktičan proces, a ne deklarativna politika.
Istakao je da je suština tog pristupa povezivanje regionalnih inicijativa sa evropskim standardima, kako bi reforme imale direktan efekat na ekonomski i institucionalni razvoj.
Prema njegovim riječima, za Bosnu i Hercegovinu evropska integracija ostaje strateški prioritet, dok je regionalna saradnja njen prirodni nastavak, a ne alternativa.
On je podsjetio da je BiH u proteklom periodu napravila određene iskorake kroz usklađivanje zakonodavstva sa evropskim normama, učešće u evropskim programima i provođenje reformskih procesa koji, kako je naveo, donose konkretne koristi građanima.
Konaković je posebno naglasio potrebu da se proces proširenja veže za jasne kriterije i mjerljive rezultate, uz jače povezivanje napretka sa konkretnim benefitima poput finansijske podrške i pristupa evropskim fondovima.
U dijelu obraćanja dotakao se i praktičnih problema koji utiču na slobodu kretanja ljudi i roba, uključujući status profesionalnih vozača iz regiona u kontekstu uvođenja Sistema ulaska/izlaska (EES) Evropske unije.
Ukazao je da bi određene tehničke prilagodbe u primjeni ovog sistema mogle spriječiti gužve i olakšati prelazak granica, ne samo za vozače nego i za sve građane izvan EU, čime bi se, kako je rekao, očuvala funkcionalna povezanost regiona.
Posebno je upozorio i na izazove koje donose nove trgovinske mjere Evropske unije, uključujući povećane tarife na uvoz čelika, koje mogu imati negativan efekat na ekonomije Zapadnog Balkana.
U političkom dijelu izlaganja Konaković je istakao značaj očuvanja stabilnosti i institucionalnog kontinuiteta u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da međunarodna podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu ostaje ključni faktor mira i funkcionalnosti države.
U tom kontekstu, posebno je govorio o ulozi Ured visokog predstavnika, navodeći da ovaj mehanizam i dalje ima važnu funkciju u očuvanju ustavnog poretka i implementaciji mirovnog sporazuma.
Pozvao je države članice Evropske unije da aktivno doprinesu očuvanju kapaciteta OHR-a, posebno u fazi imenovanja novog visokog predstavnika, naglašavajući potrebu za kontinuitetom međunarodne podrške.
„U trenutnim geopolitičkim okolnostima od posebne je važnosti jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u i njegovoj ulozi“, poručio je Konaković.
U završnom dijelu sastanka, u okviru sesije o sigurnosti kao novoj dimenziji evropskih integracija, ministar je naglasio da zajedničkim djelovanjem Evropske unije i partnera sa Zapadnog Balkana Evropa može ojačati svoju otpornost i sigurnosnu arhitekturu u narednom periodu.
