Ambiciozni planovi za izgradnju stadiona na Kosovu naspram sporog napretka sportskih objekata u BiH, koja se suočava s političkom fragmentacijom i nedostatkom strateškog ulaganja.
Kosovo je lansiralo ambiciozan plan rekonstrukcije i izgradnje stadiona, ali i drugih sportskih borilišta. Premijer Albin Kurti i ministar kulture, omladine i sporta Hajrulla Čeku najavili su da će država u narednih pet godina finansirati desetine velikih sportskih objekata.
Samo za novi nacionalni stadion u Prištini planirano je 250 miliona eura, a ulaganja će se realizovati uoči Mediteranskih igara 2030 koje će biti održane na Kosovu. Prema zvaničnim informacijama, ukupni program obuhvata 27 stadiona širom zemlje, 10 obnova već postojećih (poput Sportskog centra "Adem Jashari" u Prištini i "Adem Jashari" stadiona u Mitrovici) i četiri nove gradnje (nacionalni stadion, olimpijski kompleks sa bazenom, teniski centar i streljana), uz pomoć međunarodnih fondova.
Kosovska vlada već realizuje prvi talas projekata. Ministri su predstavili rekonstrukciju stadiona u Peći i Ferizaju sa po 19 miliona eura, zatim uređenje stadiona u Prizrenu (13 miliona) i Vučitrnu (5 miliona). Čeku je obećao da će, u skladu sa petogodišnjim planom, svaka regija dobiti "modernu fudbalsku infrastrukturu", kako bi gradovi kao što su Đakovica, Peć, Ferizaj i Prizren dobili modernizovane stadione.
U međuvremenu, čak je i mali Kačanik dobio uređen stadion "Besnik Begunca" čija je prva faza koštala svega 300 hiljada eura, a finansirala su je resorna ministarstva i lokalna uprava. Ministar Čeku ističe da bi u narednih pet godina "trebalo da vide velike promjene u infrastrukturi fudbala na Kosovu" i da su već mobilisana 170 miliona eura državnog budžeta za 26 novih stadionа i terena.
Kosovo najavljuje i konkretne rokove uoči Mediteranskih igara. Kurti je na vladi precizirao da je plan 24 sportske infrastrukture: 10 rekonstrukcija (među kojima i Palača sportova), 4 nove gradnje, 5 privremenih objekata i 5 projekata u toku (npr. "Adem Jashari" u Mitrovici i stadion u Đilasu).
Stanovište vlade je da ulaganja premaše 250 miliona eura u narednom periodu. Ovakva organizacija omogućava brzo pokretanje radova: već su u toku modernizacija stadiona "Adem Jašari" u Mitrovici (kapacitet 18.500, budžet 3,2 miliona €) i obnova svih terena za MLS Kupa u Đakovici (kapacitet ~11.500).
Bosna i Hercegovina bez plana
Nasuprot tome, BiH nema jedinstven plan za gradnju sportskih objekata. Projekat novog nacionalnog stadiona u Zenici tek je u konceptu: Fudbalski savez BiH predstavio je idejni projekat, ali način finansiranja "još nije definisan". Predsednik FS BiH Vico Zeljković kaže da će se idejna dokumentacija završiti do augusta 2026. i tek tada početi radovi, uz napomenu da se tek razmatraju "održivi modeli finansiranja".
Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, ove godine je u sportske projekte uloženo tek oko 20 miliona KM, mala cifra koja je raspršena na desetine manjih kapitalnih radova prema prioritetima lokalnih zajednica. Uprava FBiH je u oktobru 2025. također dodijelila 16 miliona KM za 38 projekata (najviše Mostaru za sportsko-kulturni centar). U Republici Srpskoj nema šire strategije.
Razlozi leže u složenom zakonodavstvu i finansiranju sporta. Zakon o sportu BiH već decenijama nije usklađen, pa su klubovi pravno samo udruženja građana, bez vlasničke strukture, to za ulagače znači neizvjesnu kontrolu i teško vraćanje ulaganja. Država BiH nema obavezu da finansira klubove ili objekte, pa gotovo da nema entiteta ili kantona koji dugoročno garantuje stabilan budžet za sport.
Klubovi zavise od lokalnih uprava, a novac se često dijeli po partijskim linijama. Rezultat je nestabilnost: ekipe niču i gase se kad se promjeni vlast, ove godine je košarkaška reprezentacija skoro ostala bez EP zbog nedostatka sredstava. I vrhunski klubovi uz to imaju veoma ograničene budžete, FK Sarajevo kao finansijski najuređeniji sportski kolektiv u državi ima budžet od nešto više od 10 miliona KM godišnje, što je nedovoljno za bilo kakve infrastrukturne projekte.
BiH je sve, samo ne bogata država. Ipak, Kosovo nije ništa u boljem položaju: prosječna plata je manja, a BDP po glavi niži nego u BiH. Jasno je da finansijska moć samo ni na koji način ne objašnjava situaciju.
Osim novca i nadležnosti, prepreka izgradnji i obnovi sportskih objekata u BiH je i društveni otpor prema radikalnijim zahvatima. Dvorana Skenderija i stadion Asim Ferhatović Hase decenijama su zapušteni, ali ozbiljna rekonstrukcija ostaje tabu tema jer bi zahtijevala djelimično rušenje i redefinisanje njihove izvorne forme. Umjesto racionalne rasprave o sigurnosti, funkcionalnosti i dugoročnoj isplativosti, dominantan je narativ o "svetosti" objekata i njihovom simboličkom značenju, što dodatno blokira svaku ambiciozniju intervenciju.
Također kadrovska i politička fragmentacija koče izgradnju: dok Kosovu jedna vlada planira i finansira projekte, u BiH sportska infrastruktura ostaje fragmentirana, s nekada nejasnim nadležnostima i malim budžetima, projektima protiv čije realizacije često stoje postupci javnih nabavki i promjene vlasti. U tom smislu situaciju najbolje opisuje izjava legendarnog Ivicu Osima: "Fudbal je barometar društva", bh. stadioni, ili ono što je od njih ostalo, potvrđuju tu dijagnozu bez potrebe za dodatnim objašnjenjima.
