Premijer Kosova u tehničkom mandatu i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti najavio je plan za formiranje zajedničke vojne jedinice sa Oružanim snagama Albanije, što je izazvalo oštre reakcije u Beogradu.
Na sjednici Glavnog odbora Samoopredeljenja u Prištini, Kurti je predstavio strategiju jačanja kosovske vojske i širenja međunarodnih partnerstava. Najavio je izdvajanje više od milijardu eura u naredne četiri godine, ubrzano regrutovanje novih kadeta, uključujući hiljadu žena, te razvoj fabrike municije i vojne industrije kroz program “sveobuhvatne odbrane”.
Kurti je najavio i proširenje diplomatskog prisustva, udvostručenje broja vojnih atašea i potpisivanje novih SOFA sporazuma, što smatra ključnim korakom ka članstvu u NATO. Naglasio je nastavak saradnje sa SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Turskom i EU članicama, te podsjetio na zahtjev Kosova za članstvo u EU iz 2022. godine s ciljem punopravnog članstva do 2030.
Dan nakon ovih izjava, Petar Petković, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ocijenio je najavu zajedničke jedinice kao “direktnu prijetnju Srbiji i srpskom narodu”. Poručio je da je riječ o koraku ka stvaranju “Velike Albanije” i destabilizaciji regiona, naglašavajući da jedina legalna vojna formacija na Kosovu ostaje KFOR prema Rezoluciji 1244 UN.
Kosovske sigurnosne snage (KBS) su od 2018. u procesu transformacije u vojsku, ali NATO formalno nije podržao proces. Prema sporazumu iz 2013. godine, KBS ne može djelovati na sjeveru Kosova bez odobrenja komandanta KFOR-a, iako su prošlog ljeta učestvovali u operaciji izvlačenja tijela utopljenika uz posebnu dozvolu.
Kurti i Beograd trenutno ostaju na suprotnim stranama, dok međunarodna zajednica poziva na mir i poštovanje međunarodnog prava.
