Kostajnica u začaranom krugu poplava: Projekti postoje, ali rješenja nema
Kada vremenska prognoza najavi višednevne padavine, u opštini Kostajnica pale se alarmi za uzbunu. Ova lokalna zajednica, smještena na sjeverozapadu Republike Srpske, na samoj granici s Hrvatskom, svjesna je da joj tada prijeti ozbiljna opasnost od poplava.
Iako je posljednji plavni talas zahvatio više opština i gradova u Republici Srpskoj, Kostajnica je ovaj put prošla nešto bolje, pa će se šteta više brojati na poljoprivrednim površinama nego u domaćinstvima. Situacija je trenutno stabilna, voda se povlači, a narednih dana komisije će vršiti procjenu nastale štete. Međutim, problem ostaje isti – poplave dolaze, uništavaju i odlaze, a rješenja se i dalje ne implementiraju.
Postoje barem dva potencijalna rješenja koja bi mogla spriječiti stalno ponavljanje ovog scenarija. Prva opcija je izgradnja zaobilaznice koja bi, osim funkcije saobraćajnog rasterećenja, služila i kao odbrambeni nasip. Druga opcija je postavljanje montažno-demontažne brane, slične onoj koja je nedavno izgrađena u Hrvatskoj Kostajnici i koja je taj grad po prvi put zaštitila od katastrofalnih poplava.
Međutim, realizacija ovih projekata nailazi na brojne prepreke. Iako je projekat obilaznice spreman, njegovo sprovođenje onemogućava neriješeno granično pitanje između BiH i Hrvatske. Problem seže još iz sporazuma iz 1999. godine, koji predviđa da granica ide kanalom rijeke Unčice, čemu se protivi vlast u Republici Srpskoj, insistirajući na granici sredinom rijeke Une. Ova neslaganja ostavljaju Kostajnicu u sivoj zoni, gdje su čak i svakodnevne situacije apsurdne – voćka može rasti u BiH, ali plod pasti u Hrvatsku.
S obzirom na to da izgradnja obilaznice trenutno nije realna opcija, postavlja se pitanje zašto se ne krene u realizaciju montažno-demontažne brane s bosanskohercegovačke strane. S obzirom na to da je brana u Hrvatskoj Kostajnici već dokazala svoju efikasnost, bilo bi logično da se sličan model primijeni i u Kostajnici s druge strane rijeke.
Ključna prepreka, naravno, ostaje finansiranje. Troškovi ovakvih projekata dostižu milionske iznose, a lokalna zajednica nema kapacitete da ih sama realizuje. Odluka sada isključivo zavisi od nadležnih institucija u Republici Srpskoj. Podsjetimo, nakon poplava u maju 2023. godine, premijer je najavio mogućnost izgradnje potpornog zida, ali se ubrzo ispostavilo da su prepreke neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Od tada, ništa se nije pomaklo s mrtve tačke.
Primjer Hrvatske Kostajnice pokazuje koliko efikasna može biti odgovarajuća zaštita. Njihova brana, duga oko 1,5 kilometara, omogućila je da se poplave kontrolišu uz angažman samo dvadesetak ljudi, umjesto ranijih 500 koji su gradili privremene nasipe. S obzirom na to da su rješenja dostupna i provjerena, ostaje pitanje hoće li nadležni u Republici Srpskoj napokon preći s riječi na djela i osigurati trajnu zaštitu za Kostajnicu.
