Kandidat krajnje desničarske Republikanske stranke Jose Antonio Kast ostvario je uvjerljivu pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu u nedjelju, pobijedivši ljevičarsku protivkandidatkinju Jeannette Jaru.
Kast je osvojio 58,17 posto glasova, dok je članica Komunističke partije i bivša ministrica rada Jeannette Jara dobila 41,83 posto.
Jara je priznala poraz ubrzo nakon prvih preliminarnih rezultata, poručivši da je „demokratija govorila glasno i jasno“.
„Upravo sam razgovarala s novoizabranim predsjednikom Joseom Antoniom Kastom kako bih mu poželjela uspjeh za dobro Čilea“, napisala je Jara na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u.
„Onima koji su nas podržali i bili inspirisani našom kandidaturom poručujem da ćemo nastaviti raditi na izgradnji boljeg života u našoj zemlji. Zajedno i odlučno, kao i uvijek“, dodala je.
Ovaj rezultat predstavlja značajan povratak za Kasta, koji je u prvom krugu 16. novembra zauzeo drugo mjesto. Iako je Jara u prvom krugu osvojila 27 posto glasova, u odnosu na Kastovih 24 posto, on je u drugom krugu konsolidovao glasove svih ostalih desno orijentisanih kandidata, čiji je zbir daleko nadmašio udio ljevice.
Kampanju Jeannette Jare dodatno je opteretila niska stopa podrške aktuelnoj vladi predsjednika Gabriela Borica, koja pripada njenoj vladajućoj koaliciji.
Kast je ultrakonzervativni advokat i bivši zastupnik, koji je kampanju vodio na tvrdoj platformi, zahtijevajući „željeznu šaku“ kako bi se uspostavio javni red. Riječ je o izrazito pobožnom katoliku, poznatom po protivljenju abortusu i istospolnim brakovima, kao i po otvorenom divljenju bivšem diktatoru Augustu Pinochetu.
Prema anketama, izbori su u najvećoj mjeri odlučeni pitanjem sigurnosti, koje je nadmašilo ekonomiju, zdravstvo i obrazovanje kao najvažniju temu u zemlji.
Iako Čile i dalje važi za jednu od najsigurnijih zemalja u Latinskoj Americi, nedavni porast organizovanog kriminala, ubistava i teških krivičnih djela poput otmica pojačao je u javnosti „osjećaj bezakonja“.
Kast je iskoristio to raspoloženje, obećavši drastične mjere za jačanje sigurnosti, uključujući raspoređivanje vojske u četvrtima s visokom stopom kriminala, izgradnju zida duž sjevernih granica te deportaciju svih migranata koji u zemlji borave ilegalno. Broj imigranata u Čileu udvostručio se tokom posljednje decenije, prvenstveno zbog procijenjenih 700.000 državljana Venecuele.
