Borjana Krišto poručila je da Bosna i Hercegovina nije odustala od evropskog puta te da evropske integracije ostaju jedan od glavnih prioriteta rada domaćih institucija.
Ona je istakla da je evropski put važan ne samo kao politički cilj, već i zbog konkretnih koristi za građane, ekonomiju i ukupne odnose u zemlji.
“Mi na tom putu insistiramo. Naš put, kad su u pitanju evropske integracije često puta se razlikuje u određenim stvarima i neki imaju svoje viđenje. Razlikujemo se i po tome da postoje različite razine vlasti koje moraju donositi određene odluke kad je evropski put u pitanju”, navela je Krišto.
Govoreći o Reformskoj agendi, Krišto je naglasila da njena realizacija zahtijeva širok politički i institucionalni konsenzus svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, uključujući entitetske i kantonalne strukture.
U tom kontekstu podsjetila je da su nacrti sporazuma o instrumentu i zajmu Evropske komisije nedavno dostavljeni institucijama BiH, nakon čega su proslijeđeni Ministarstvu finansija i trezora BiH na dalje postupanje. Operativne aktivnosti, kako je navela, provode Ministarstvo finansija, Direkcija za evropske integracije i Direkcija za ekonomsko planiranje.
Krišto je nakon sjednice Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kazala da se najveći broj tačaka dnevnog reda odnosio na prijedloge pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu institucija BiH, ministarstava i upravnih tijela.
Iako se Vijeće nije izjašnjavalo o samim pravilnicima, istakla je da je vođena detaljna i sadržajna rasprava, te da su uočene određene neusklađenosti sa važećim zakonima, posebno u dijelu koji se odnosi na kriterije zapošljavanja i status državnih službenika.
“Ministarstvo pravde BiH i Ured za zakonodavstvo, kako je zaključeno, zaduženi su da, u saradnji sa svim nadležnim ministarstvima, izvrše korekcije prijedloga pravilnika u skladu sa primjedbama iznesenim tokom rasprave i sadržajem stenograma sa sjednice. Cilj je da se korigirani pravilnici ponovo nađu na dnevnom redu neke od narednih sjednica Vijeća ministara, kako bi se o njima moglo odlučivati”, navela je Krišto.
Dodala je da je tokom sjednice više puta otvoreno i pitanje fiskalnih politika, budžetskih obaveza i rasta troškova života, uz napomenu da su to teme koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju institucija.
“Svakako postoji neodgodiva i hitna obaveza usvajanja budžeta institucija za 2026. godinu i zbog funkcionisanja institucija i zbog sindikata, svih državnih službenika, svega onoga što se veže za njihov status, za zaposlene i za normalno funkcionisanje institucija. Na kraju, to je naša obaveza i odgovornost”, naglasila je Krišto.
Osvrnula se i na Globalni fiskalni okvir, ističući da njegovo usvajanje predstavlja zakonsku i institucionalnu obavezu, te da je potrebno da ga formalno potvrdi Fiskalno vijeće BiH, iako je o njemu već postignut visok stepen saglasnosti.
Govoreći o inicijativi prema Ministarstvu finansija BiH, navela je da je predloženo razmatranje mjera koje bi mogle ublažiti posljedice globalnih ekonomskih kretanja na privredu i građane.
Na kraju je otvorila i pitanje profesionalnih vozača i primjene pravila „90 dana u periodu od 180 dana“ u Evropskoj uniji, naglašavajući da se radi o regionalnom izazovu koji zahtijeva širi pristup.
Naglasila je da su o toj temi vođeni razgovori s institucijama Evropske unije i Republikom Hrvatskom, te da postoji mogućnost određenih zakonskih izmjena koje bi olakšale položaj transportnih kompanija iz BiH.
