Pravni zastupnici medijske kuće “Avaz-roto press” podnijeli su krivičnu prijavu protiv ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, optužujući ga za ozbiljna krivična djela, uključujući ugrožavanje sigurnosti i javno poticanje na nasilje.
Prema navodima iz prijave, sporni događaj desio se tokom gostovanja u emisiji “Plenum”, gdje je Konaković, kako tvrde iz ove medijske kuće, iznio niz teških optužbi i poruka koje su, po njihovom tumačenju, predstavljale poziv na proteste i linč novinara i zaposlenika.
Sukob koji je prerastao u pravni obračun
Iz “Avaz-roto pressa” navode da su njihovi novinari prethodno objavljivali tekstove o navodnim vezama i finansijskim nepravilnostima, što je, kako tvrde, izazvalo reakciju ministra. Situacija je dodatno eskalirala nakon objava o navodnim malverzacijama vezanim za sredstva dioničara BH Telecoma – tvrdnje koje za sada nisu pravosnažno potvrđene.
U prijavi se ističe da je Konaković, “ničim izazvan”, tokom televizijskog nastupa iznosio optužbe i kvalifikacije koje su mogle podstaći javnost na ugrožavanje sigurnosti uposlenika i imovine ove medijske kuće.
Kao ključni dokaz, pravni tim je dostavio snimak emisije, uz zahtjev da se izvrši njegova detaljna analiza.
Teške optužbe i politička odgovornost
Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je riječ o aktuelnom državnom ministru, čije javne izjave imaju dalekosežan utjecaj. U prijavi se navodi da su njegove riječi mogle direktno utjecati na sigurnost ljudi i poslovanje kompanije, što bi, ukoliko se dokaže, moglo imati ozbiljne pravne posljedice.
Također se ističe da je tokom istog nastupa Konaković iznio niz tvrdnji o osnivaču kompanije, uključujući optužbe koje se odnose na historijske i političke kontekste, što je, prema podnosiocima prijave, dodatno podgrijalo atmosferu i moglo izazvati negativne reakcije javnosti.
Zahtjev za hitno postupanje
U okviru prijave zatraženo je hitno saslušanje Konakovića u svojstvu osumnjičenog, analiza videozapisa emisije, kao i procjena sigurnosne situacije u vezi s objektima i zaposlenima ove medijske kuće. Predmet bi, prema zahtjevu, trebao biti proslijeđen nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje.
Između slobode govora i odgovornosti
Ovaj slučaj ponovo otvara staro pitanje – gdje prestaje politički govor, a počinje odgovornost za izgovorenu riječ? Dok jedni tvrde da je riječ o legitimnoj političkoj reakciji, drugi upozoravaju da javni prostor sve češće postaje arena opasnih poruka koje mogu imati stvarne posljedice.
Konačnu riječ dat će pravosuđe, ali već sada je jasno da će ovaj slučaj dodatno produbiti ionako oštre linije podjela na bh. političkoj i medijskoj sceni.
