Njemačko gospodarstvo, nekoć simbol stabilnosti i rasta u srcu Europe, u 2025. doživljava ozbiljan udarac. Strukturne slabosti, kombinirane s rastućim troškovima energije i globalnom konkurencijom, uzrokuju nagli rast stečajeva i pad zapošljavanja, prijeteći ne samo domaćoj ekonomiji, već i stabilnosti cijele eurozone.
Prema posljednjim podacima, gotovo 24.000 njemačkih kompanija zatražilo je stečaj, što predstavlja osjetan porast u odnosu na prethodnu godinu. Najviše su pogođena mikro i mala poduzeća, koja čine srž njemačkog Mittelstanda. Industrije poput građevinarstva, kemijske proizvodnje i zdravstvenog sektora bilježe najveći broj zatvaranja, dok visok nivo birokracije i otežan pristup financiranju dodatno otežavaju poslovanje.
Tržište rada, nekoć zaštitni znak njemačke ekonomije, također pokazuje znakove iscrpljenosti. Ukupna zaposlenost je prvi put nakon 2020. pala, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 3,5%. Najave velikih rezova u kompanijama poput DHL-a i automobilske industrije dodatno pogoršavaju situaciju, posebno u kontekstu tranzicije prema električnim vozilima i rastuće konkurencije iz Azije.
Ekonomisti upozoravaju da Njemačka pati od tri ključna strukturna problema: visoke proizvodne cijene koje smanjuju konkurentnost, demografski pad i nedostatak kvalificirane radne snage te nedovoljnu investicijsku aktivnost uz visoke poreze i neizvjesnost poslovnog okruženja. “Bez strateških reformi u energetici i fiskalnoj politici, Njemačka bi se mogla suočiti s višegodišnjim stagnacijskim ciklusom,” upozorava Christian Sewing iz Deutsche Bank.
Posljedice njemačke slabosti osjete se diljem Europe. Kao najveći europski izvoznik, Njemačka usporava rast u susjednim državama, uključujući Hrvatsku i druge članice srednje i istočne Europe. Pad domaće potražnje za robom i uslugama smanjuje prihode izvoznika, dok politički utjecaji rasta nezadovoljstva i skepticizma prema zelenoj tranziciji dodatno kompliciraju europski ekonomski krajolik.
Dok zemlje poput Španjolske i Italije uspijevaju relativno brzo reagirati i prilagoditi svoje ekonomije, Njemačka ostaje zarobljena između ambicioznih klimatskih ciljeva i realnih troškova proizvodnje. Analitičari upozoravaju da bez hitnih reformi, 2026. godina može donijeti produbljivanje recesije, povećanje nezaposlenosti i smanjenje privredne dinamike na cijelom kontinentu.
