Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ponovo je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, koji služi kaznu od 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.
Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, navela je u odluci da Krstić ispunjava formalne uslove da njegov zahtjev bude razmatran, ali da okolnosti slučaja ne opravdavaju njegovo ranije puštanje.
“Izuzetna težina zločina za koje je osuđen snažno govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stepen rehabilitacije koji bi bio srazmjeran težini njegovog kriminalnog postupanja”, navela je Gatti Santana.
Ipak, sutkinja je ukazala na određene znakove napretka, među kojima je izdvojila Krstićevu javnu podršku rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Navela je i da je Krstić ostao pri priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen, uprkos velikoj pažnji javnosti koju je izazvala njegova izjava iz 2024. godine.
Gatti Santana pozvala je Krstića da nastavi razmišljati o događajima koji su doveli do njegove presude, njegovim postupcima i mogućim informacijama koje bi mogle pomoći u nacionalnim krivičnim postupcima ili pronalasku posmrtnih ostataka nestalih osoba.
Krstić je ranije uz zahtjev za prijevremeno puštanje dostavio i pismo u kojem je prihvatio odgovornost za svoju ulogu u zločinima počinjenim tokom genocida u Srebrenici.
U tom pismu naveo je da prihvata presude Haškog tribunala iz 2001. i 2004. godine, kojima je utvrđeno da su snage VRS-a počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i da je on pomogao i podržao njegovo izvršenje.
Krstić je izrazio i želju da se jednog dana vrati u Potočare kako bi se poklonio žrtvama i zatražio oprost, ukoliko bi to porodice žrtava dozvolile.
Mehanizam je i ranije odbijao njegove zahtjeve za prijevremeno puštanje. Početkom ove godine Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu koja Krstića tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca.
