VIŠE OD DVIJE GRANATE U MINUTI ZASULE SU OPKOLJENI GRAD

Krvava opsada Sarajeva: Na današnji dan prije 33 godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 granata

Opsada Sarajeva

Na današnji dan, prije 33 godine, Sarajevo je doživjelo jedan od najtežih dana u svojoj historiji. Dana 22. jula 1993. godine na opkoljeni grad ispaljeno je čak 3.777 artiljerijskih granata, što predstavlja najveći broj projektila ispaljenih u jednom danu tokom gotovo četverogodišnje opsade.

Za stanovnike Sarajeva taj dan nije trajao samo 24 sata. Bio je to dan neprekidnog granatiranja, straha i borbe za goli život. Tokom 1.440 minuta, koliko traje jedan dan, na grad su u prosjeku padale više od dvije granate svake minute sa položaja Vojske Republike Srpske (VRS) koji su okruživali glavni grad Bosne i Hercegovine.

Opsada Sarajeva trajala je 44 mjeseca, od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine, i ostala je jedna od najdužih opsada glavnog grada u modernoj historiji. Za to vrijeme sa okolnih položaja ispaljeno je približno 50.000 tona artiljerijskih projektila različitih kalibara i namjene.

Razaranja su zahvatila gotovo sve dijelove grada. Oštećeni su stambeni objekti, bolnice, škole, kulturne ustanove i vjerski objekti, ali najveću cijenu platili su građani Sarajeva.

Prema dostupnim podacima, tokom opsade ubijena je 11.541 osoba, među kojima 1.601 dijete, dok je više od 56.000 ljudi ranjeno. Žrtve su bili muškarci, žene, djeca i starije osobe svih nacionalnosti, izloženi svakodnevnom granatiranju i snajperskoj vatri.

Uprkos procjenama da će grad pasti za svega nekoliko dana, Sarajevo je izdržalo gotovo četiri godine opsade. Stanovnici su, uprkos stalnim napadima, nestašici hrane, vode, električne energije i lijekova, nastavili pružati otpor i održavati život u gradu.

Za zločine počinjene tokom opsade Sarajeva pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđeni su najviši politički i vojni dužnosnici Republike Srpske, uključujući Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Dvadeset drugi juli 1993. godine ostaje trajno upisan kao jedan od najmračnijih datuma u historiji Sarajeva – simbol razaranja, ali i podsjetnik na izdržljivost njegovih građana koji su, uprkos svakodnevnom granatiranju, uspjeli sačuvati grad i dostojanstvo.


Znate više o temi ili prijavi grešku