Sve više kupujemo s pitanjem na umu: "Da li mi ovo treba ili je to samo fantazija?"
Podaci širom Evrope ukazuju na to da je većina ljudi promijenila svoje potrošačke navike u protekloj godini. Cijene rastu, izbor je širi nego ikad, a naš odnos prema kupovini više nije isti. Više ne donosimo odluke isključivo na osnovu naših želja, već tražimo smisao, vrijednost i osjećaj zadovoljstva koji traje i nakon trenutka kada nešto kupimo.
To ne znači da se odričemo malih zadovoljstava. Naprotiv, sve više ih posmatramo kao lične rituale koje želimo zadržati. Samo više ne želimo previše plaćati za njih, ni novcem ni živcima. U ovoj promjeni navika, sve više biramo brendove koji vraćaju povjerenje, stvari koje zaista nosimo i kupovine koje nam danima kasnije pružaju dobar osjećaj.
Zato vam u nastavku donosimo pet specifičnih navika koje nam pomažu da trošimo promišljenije, bez žrtvovanja stila, ukusa i osjećaja da smo kupili upravo ono što smo željeli.
Kupujemo kada se osjećamo dobro, a ne kada smo pod stresom. Nismo uvijek svjesni koliko emocije utiču na način na koji kupujemo. Prema istraživanju Univerziteta u Innsbrucku, raspoloženje direktno oblikuje naše potrošačke odluke. Naime, ljudi koji su pod stresom skloniji su impulzivnim i nepromišljenim kupovinama, dok pozitivno raspoloženje dovodi do promišljenijih odluka.
Zato je dobra ideja češće odgađati kupovinu dok se ne smirimo i ne steknemo jasan osjećaj šta nam zaista treba. Kupovina tada prestaje biti bijeg i postaje izbor. Ako ne žurimo i ne kupujemo u žurbi, veća je vjerovatnoća da ćemo odabrati ono što zaista želimo, a ne ono što nam se samo čini kao rješenje da nam uljepša loš dan.
Odluka o kupovini nečega nakon kafe s prijateljem, opuštene šetnje ili poznatog mirisa parfema često dovodi do boljeg osjećaja nakon kupovine, bez kasnijeg žaljenja.
Biramo brendove koji nagrađuju
Jedan od načina da kupujemo pametnije, a da se ne osjećamo kao da se išta odričemo, jeste korištenje programa lojalnosti koje nude brendovi koje pratimo i volimo. Takvi programi nam omogućavaju da za svaku kupovinu dobijemo nešto zauzvrat, poput bodova, kupona, dodatnih pogodnosti, što povećava vrijednost onoga što smo ionako planirali kupiti.
U vremenu kada sve više promišljeno kupujemo, ovi sistemi lojalnosti postaju logičan nastavak našeg odnosa s brendom jer kupovinom ne dobijamo samo proizvod, već i vrijednost koja traje duže od samog računa.
Imamo listu želja. Kada zapisujemo svoje želje, tj. pravimo listu želja , iako neki mogu misliti da je to simpatična navika, u stvarnosti je to koristan alat koji nam pomaže da donosimo bolje odluke.
Kada zabilježimo komade koji nam se sviđaju, bilo da se radi o nakitu , odjeći ili drugim proizvodima, stvaramo prostor u svojim mislima i počinjemo razmišljati o tome. Iako zvuči banalno, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Consumer Behavior pokazuje da dodavanje proizvoda na listu želja potiče osjećaj psihološkog vlasništva nad tim proizvodima.
Ovaj fenomen, poznat kao efekat kvazi-obdarenosti, povećava vjerovatnoću da ćemo te proizvode kupiti kasnije. Studija je također otkrila da što duže imamo proizvod na listi želja, to ga više "hladimo", što znači da se udaljavamo od njega i bolje smo u stanju procijeniti da li ga zaista želimo.
Kada redovno pregledavamo svoju listu želja, to nam također pomaže da preispitamo svoje prioritete. Ako neka stavka ostane na listi nakon nekoliko sedmica, to je znak da se zaista isplati uložiti u nju.
Pratimo akcije samo za ono što nam se zaista sviđa.
Sezona sniženja često se čini kao poziv na kupovinu bez razmišljanja. Ali, budimo iskreni, u stvarnosti većina impulzivnih kupovina završi u ormaru, zaboravljena, bilo u ladicama ili u skrivenim dijelovima sobe.
Studije su pokazale da nas sniženja emocionalno uzbuđuju, ali osjećaj zadovoljstva takvom kupovinom brzo blijedi, posebno ako proizvod nije bio u fokusu prije sniženja. Zato se sve više ljudi okreće jednostavnom pravilu koje također vrijedi - kupujemo samo ako bismo ga kupili po punoj cijeni. Nema smisla zgrabiti komad samo zato što je snižen za 50%, ako to inače ne bismo ni primijetili.
Dakle, sljedeći put kada se nađete u dilemi, zapitajte se: „Bi li ovo kupio/la da je po punoj cijeni?“ Ako je odgovor „ne“ ili „možda“, odjevni predmet se ne isplati čak ni sa sniženom cijenom. Ovo pravilo koristi sve veći broj ljudi koji žele smanjiti impulsivne kupovine i birati šta će zapravo nositi. Na taj način, popust postaje bonus, a ne razlog za kupovinu.
Biramo svestrane komade koje možemo kombinirati
Još jedna ideja koja bi vam mogla pomoći da uštedite novac kada je riječ o odjeći, je da odaberete komade koji će dugo trajati i uklapati se u razne kombinacije. Međutim, iako kupujemo manje, to ne znači da ne možemo birati bolje.
Zato smo ovdje istaknuli mali trik koji vrijedi zapamtiti prije nego što ga dodate u korpu. Naime, prije kupovine trebali bismo sebi postaviti jednostavno pitanje - možemo li taj komad, ili proizvod, uklopiti u barem tri kombinacije koje već imamo. Na ovaj način razmišljamo prilikom odabira nakita i sve češće tražimo komade koji odgovaraju našem stilu, koji se lako mogu kombinirati i sa trenerkom i sa poslovnom košuljom.
Pored odjeće ili obuće, nakit postaje više od pukog detalja na tijelu, jer osim što je dio naše svakodnevice i čini da se osjećamo lijepo, mi se za njega vežemo na dublji način.
