Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, ali istovremeno otvara sve više pitanja o realnosti cijena i stvarnoj potrebi za stanovima. Iako su kvadrati dostigli rekordne iznose, potražnja ne opada, a stanovi se i dalje kupuju velikom brzinom.
U pojedinim gradovima, poput Banje Luke, dolazi se do podataka da je čak svaki treći kupljeni stan prazan. Ova pojava dodatno zbunjuje javnost, jer ukazuje na to da se nekretnine ne kupuju isključivo za stanovanje, već sve češće kao oblik ulaganja.
Najčešći kupci su ljudi iz dijaspore, koji u stanovima vide siguran način čuvanja novca. U situaciji nestabilnih tržišta i inflacije, ulaganje u nekretnine smatra se jednim od najpouzdanijih načina štednje, zbog čega cijene nastavljaju rasti uprkos tome što veliki broj stanova ostaje neiskorišten.
Cijene su danas na historijskom maksimumu. U pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine kvadrat stana dostiže i do 11.000 KM, dok je realni prosjek nešto niži i zavisi od lokacije. U Sarajevu se cijene u užem gradskom području kreću između 3.700 i 5.200 KM po kvadratu, dok u Banjoj Luci novogradnja ide od oko 3.000 KM na periferiji do čak 7.000 KM u centru grada.
Kupovina manjeg stana postala je gotovo nedostižna za prosječnog građanina. Stan od 50 kvadrata danas je teško pronaći ispod 200.000 KM, što dodatno povećava pritisak na tržište i udaljava mlade od rješavanja stambenog pitanja.
Iako mnogi smatraju da su cijene nerealno visoke, stručnjaci ne očekuju njihov pad u skorije vrijeme. Razlog leži u stalnoj potražnji, ali i u rastu troškova gradnje koji su naglo porasli još 2022. godine, kada su poskupjeli željezo i građevinski materijali na globalnom tržištu.
Istovremeno se razmatraju i moguća rješenja za stabilizaciju tržišta. Jedna od ideja je uvođenje takozvanih „narodnih obveznica“ za dijasporu, čime bi se dio kapitala preusmjerio iz nekretnina u druge oblike ulaganja, što bi moglo smanjiti pritisak na cijene stanova.
Ipak, trenutni trend pokazuje da interes za kupovinu ne slabi, a cijene nastavljaju rasti. Procjene stručnjaka govore da bi tokom 2026. godine cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini mogle dodatno porasti za oko deset posto.
Sve to dovodi do paradoksalne situacije u kojoj stanovi postaju sve skuplji, ali i sve prazniji, dok građani sve teže dolaze do vlastitog krova nad glavom.
