Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je o sudbini Južne interkonekcije, ali i tome da li su carine instrument ucjene.
Naglasio je da je pitanje cijene plina direktno povezano s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, koja bi omogućila Federaciji BiH da bira dobavljače i izbjegne potpunu zavisnost od ruskog plina.
"Da imamo Južnu interkonekciju ili bilo koji drugi dovod gasa, a ne samo ovaj iz Rusije, imali bismo mogućnost izbora i kupovali bismo plin po povoljnijoj cijeni. Sada smo u situaciji da moramo prihvatiti ono što nam Gazprom ponudi" rekao je Lakić gostujući na "Plenumu" Federalne televizije (FTV).
Navodi da je u posljednjim sedmicama došlo do zaokreta u implementaciji projekta Južne interkonekcije te da se odustaje od modela u kojem bi isključivi investitor bila javna firma BH Gas.
"Došli smo u situaciju da se politički nismo mogli dogovoriti da ovaj projekat implementira BH Gas te smo dobili ponudu da se u realizaciju uključi američki investitor. Prednost ovog modela je što ćemo projekat završiti mnogo brže", pojasnio je.
Lakić ističe da će se kroz izmjene postojećeg zakona omogućiti različiti modeli realizacije projekta, uključujući koncesije i javno-privatna partnerstva.
"Ne idemo u potpuno novi zakon, nego u izmjene postojećeg zakona o Južnoj interkonekciji. BH Gas neće biti unaprijed definisan kao investitor, nego će zakon biti otvoren i transparentan za sve potencijalne investitore", naglasio je.
Prema riječima ministra, model koncesije trenutno je najrealniji jer za njega već postoji zakonski okvir u Federaciji BiH.
"Najbliži smo modelu koncesije jer imamo zakon o koncesijama na nivou Federacije BiH. Sve eventualne zakonske prepreke koje se pojave nastojat ćemo otkloniti kako bi projekat što prije krenuo u realizaciju", rekao je.
Jedan od najvećih problema u realizaciji projekta, prema Lakiću, jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom, jer trasa Južne interkonekcije prolazi kroz veliki broj parcela.
"Zabrana raspolaganja državnom imovinom jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo. Bez rješavanja tog pitanja ne možemo graditi ne samo energetske, nego bilo koje infrastrukturne projekte", upozorio je.
Lakić navodi da je zbog problema državne imovine u Federaciji BiH zaustavljen ogroman investicioni potencijal.
O uvođenju carina na čelik iz Srbije, Lakić kaže da se ne radi o carinskom ratu.
"Ne mislim da smo u bilo kakvom carinskom ratu. Ovo je odluka koju smo planirali još prije godinu dana da bismo zaštitili bosanskohercegovačku industriju", rekao je.
Naglašava da je cilj zadržati sirovine unutar zemlje.
"Nama je interes bio da otpad od željeza i željezna ruda budu osnova da Željezara radi, da rudnici rade i da zaštitimo firme vezane za ovu industriju", ističe Lakić.
