Izbor visokog predstavnika u BiH: Landi gubi prednost, u igri i protukandidati
Uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koja bi trebala biti održana 3. i 4. juna, intenziviraju se diplomatske konsultacije o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, proces ulazi u ključnu fazu, a konačna odluka još nije donesena.
Iako se u posljednjim sedmicama kao jedno od vodećih imena sve češće spominje italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, on, prema dostupnim informacijama, više ne uživa status jedinog ili izvjesnog kandidata. Landi, kojeg navodno preferiraju pojedini međunarodni akteri, uključujući Sjedinjene Američke Države, ali i uz određene rezerve drugih centara moći, ostaje na listi razmatranih kandidata, ali ne i jedini.
Diplomatski izvori navode da će Landi u okviru konsultacija gotovo sigurno imati najmanje jednog ozbiljnog protukandidata, a ne isključuje se mogućnost da se u narednim danima pojave dodatna imena koja bi mogla ući u uži izbor.
Prema istim izvorima, dio evropskih zemalja ne vidi Landija kao neprikosnovenog favorita, uprkos njegovom dugogodišnjem iskustvu u međunarodnoj diplomatiji. U okviru Evropske unije, kako se navodi, paralelno se radi na formulisanju alternativnog prijedloga koji bi imao širu političku podršku među državama članicama PIC-a.
Upravni odbor PIC-a čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropska služba za vanjske poslove, Evropska komisija, Organizacija islamske saradnje koju predstavlja Turska, te Rusija.
Podsjećamo, Ruska Federacija od 2021. godine ne učestvuje u sastancima Upravnog odbora PIC-a, dok je od 2022. godine obustavila i finansiranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Moskva ne priznaje legitimitet aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, što predstavlja jedan od ključnih razloga njenog bojkota.
Diplomatski izvori dodatno ističu da bi budući izbor visokog predstavnika mogao uticati i na eventualne promjene u odnosu Rusije prema PIC-u, uključujući i mogućnost redefinisanja njenog dosadašnjeg bojkota, u zavisnosti od toga kako će se razvijati proces imenovanja.
